Categories: Na današnji dan|Published On: 18/11/2023|

Na današnji dan 18. 11.

1906.– Otvorena crkva Presvetog Trojstva. Zamisao o gradnji župne crkve Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu iznio je nadbiskup Josip Stadler još krajem 19. stoljeća. Stadler je izabrao Novo Sarajevo kao prikladno mjesto za oblikovanje nove župne zajednice iz jednostavnog razloga što se grad širio dolaskom novih stanovnika koje je trebalo vjerski zbrinuti. Josip Stadler je kupio zemljište u Kolodvorskoj ulici od posjednika Mališevića, kao i kuću koja je kasnije adaptirana za župni stan. Kada je 1905. godine definitivno zaključeno da se sagradi crkva Presvetog Trojstva, arhitekt Josip Vancaš napravio je nacrt sa proračunom od 50.000 kruna. Novac su namirile župe Vrhbosanske nadbiskupije, a najveći dio je dao i sam nadbiskup. Gradnju su započeli i dovršili graditelji Horvat i Scheidig. Kamen temeljac za novu crkvu blagoslovio je kanonik i budući nadbiskup dr. Ivan Šarić, 14. maja 1905. godine. Crkva je završena i posvećena 18. novembra 1906. godine. Ukupni troškovi gradnje iznosili su 100.000 kruna. Dimenzije crkve su: dužina 39,5 m, širina 14,9 m i visina zvonika 46,2 m. Ta jednobrodna bazilikalna crkva s dvoslivnim krovom drvne konstrukcije, prekrivena crijepom, sagrađena od opeke, nosi prelazne stilske odlike romanike i gotike, sa secesijskim vitrajima i detaljima enterijera. Zidovi crkve su ožbukani krečnim malterom. Vanjska fasada je ukrašena, prema projektu Vancaša, alterniranim dvobojnim trakama koje su međusobno odvojene fugama. Sadašnja fasada riješena je u alternaciji svjetlijeg i tamnijeg okera na bijeloj podlozi (prethodna je rađena u alternaciji sivo-plavičastih i bijelih tonova. Crkvu je oslikao Karl Richter. Glavni oltar od dalmatinskog kamena i sarajevskog mramora uradio je Anton Lušina iz Sarajeva. Kipove sv. Augustina i sv. Josipa kod oltara uradio je Dragan Morak iz Zagreba. Bočne oltare i propovjedaonicu izradila je firma Ferdinanda Stuflezera iz Tirola. Sliku Presvetog Trojstva iznad oltara oslikao je hrvatski slikar Oton Iveković. Ispovjedaonice i klupe izradila je firma Venturini & Buttazoni. Kamenu krstionicu uradio je sarajlija Ivan Dolžan, a križni put od terakote uradio je 1907. godine sarajevski franjevac Nikola Momčinović.

1976. – Udruživanje fakulteta u “Univerzitet u Tuzli”. Počelo je 1958. godine, kada je na zahtjev bosanskohercegovačkih rudnika osnovana Viša rudarsko – tehnička škola. U prvu generaciju je upisano 158 studenata. 1959. godine osnovan je Tehnološki fakultet kao prvi dislocirani fakultet sarajevskog univerziteta. Na ovom fakultetu je odbranjena i prva doktorska disertacija već 1962. godine. Viša rudarska škola prerasta u Rudarski fakultet 1960. godine. Iste godine započnje sa radom i Viša pedagoška škola koja u prvoj generaciji upisuje 71 redovnog i 236 vanrednih studenata.Značajan datum svakako je osnivanje medicinskog fakulteta 1976. godine. To je bila raskrsnica sa koje se ušlo u područje multidisciplinarnosti odmičući se postepeno od pretežno tehničke profilacije. Osnivanje Univerziteta je postalo nužnost i logičan slijed događaja, ne samo da bi se nastavio razvoj visokog obrazovanja nego i da bi se osigurao daljnji kulturni i društveni preobražaj jednog od najmnogoljudnijih regiona Bosne i Hercegovine. Univerzitet u Tuzli je osnovan 1976. godine. Osnivanju je prethodilo konstituiranje Zajednice visokoškolskih i naučnoistrazivačkih institucija u regionu Sjeveroistočne Bosne 1972. godine i Konzorcija za razvoj višeg i visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada u Tuzli. Odlukom Skupštine općine Tuzla od 15. aprila 1975. godine imenovanje Inicijativni odbor za osnivanje Univerziteta sa 104 člana i predsjednikom akademikom Ismetom Mujezinovićem. Sporazum o udruzivanju u Univerzitet je potpisan 18. novembra 1976. godine u Sarajevu a svečanost početka rada je odrzana 18. decembra u Tuzli. Kasnija zbivanja; osnivanje Defektološkog i prerastanje Pedagoške akademije u Filozofski fakultet 1993. godine, početak studija engleskog i njemačkog jezika, studija žurnalistike, psihologije i pedagogije, kao i osnivanje Akademije za scensku umjetnost, Farmaceutskog i Pravnog fakulteta uvodi ovaj univerzitet u novu fazu razvoja, koja bi trebala rezultirati formiranjem kritične mase humanističke inteligencije u tuzlanskoj regiji, bez koje je nezamislivo uključivanje u savremene globalne tokove. Proces priključivanja Bosne i Hercegovine u međunarodnu zajednicu, predpostavlja prihvatanje potpuno novih i drugačijih standarda u svim oblastima. Za Univerzitet u Tuzli to je značilo višestruke reforme organizacije i menadžmenta i inoviranje obrazovnih i naučno – istraživačkih metoda i sadržaja. Fokus je na uključivanju u međunarodnu univerzitetsku zajednicu, preko različitih naučnoistrazivačkih projekata i programa. Univerzitet u Tuzli danas je institucija bez koje bi bilo nemoguće zamisliti grad Tuzlu. Univerzitet u Tuzli u okviru 44 studijska profila organizuje i izvodi nastavno-naučni proces na 13 fakulteta: Akademija dramskih umjetnosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike, Fakultet za tjelesni odgoj i sport, Farmaceutski fakultet, Filozofski fakultet, Mašinski fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Rudarsko-Geološko-Građevinski i Tehnološki fakultet.

1990- 18. novembra 1990. godine. Na današnji dan prije 30 godina održani su Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra. Ovo su bili prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini.

Osim izbora za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, održani su i izbori za Skupštinu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.

Prosječan odaziv birača je bio 77,83 posto od 3.033.921 ukupnog broja registriranih glasača (74,4 posto u izborima za članove Predsjedništva i 81,6 posto u izborima za Vijeće općina i 77,5 za Vijeće građana).

Na ovim izborima pobijedile su tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine.

Predsjednik republike nakon toga je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)

Related Posts