Categories: Na današnji dan|Published On: 22/7/2022|

Na današnji dan 22. 7.

1993. – 3777 granata ispaljenih na Sarajevo u jednom danu. Rekord od 3777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.

Tokom opsade Sarajevo, koja je trajala četiri godine, u brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele život 68 Sarajlija. Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, među njima 1.500 djece, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

29. februara 1996. godine, zvanično je završena opsada Sarajeva, od strane srpskog agresora. Opsada grada Sarajeva je bila skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Opsada je počela zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine. Sarajevska je opsada, sa 1425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta”, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva. Za vrijeme njegovog “trajanja” na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo preko deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. Ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu. Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem.

1993. – Narodna skuština Republike Srpske na zasjedanju u Mrkonjić Gradu proglasila je nevažećim za srpski narod u bivšoj BiH sve odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) sa zasjedanja održanog 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu.

2018- Preminula Hatidža Mehmedović, Srebreničanka koja je bila simbol borbe za istinu o Srebrenici i stravičnom genocidu u kojem su mnoge majke izgubile svoje sinove, a sama Hatidža dva sina, supruga, brata i veliki broj bližih srodnika.

Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice preminula je 22. jula 2018. godine u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nakon duge i teške bolesti ne dočekavši da zločinci i svi sudionici genocida budu izvedeni pred lice pravde.

Hatidža se u Srebrenicu se vratila 2003. godine.

Nakon gubitka porodice, Hatidža je život posvetila širenju istine o Srebrenici i pokušavajući dokazati šta se zapravo dogodilo u Srebrenici tokom rata u Bosni i Hercegovini, a mnogima je u sjećanju upravo ova hrabra žena simbol patnje i traganja za pravdom i istinom.

Rođena je 1952. godine u selu Bektići kraj Srebrenice u koje se vratila 2003. gdje je i ukopana 2018.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije BiH.

(Mostarski.ba/Historija.ba)

Related Posts