Na današnji dan 26. 6.

26. juni 1993. Zločin u Bakarevoj ulici
Masakr u Bakarevoj ulici na Bistriku desio se 26. juna 1993.. Granata ispaljena sa srpskih položaja ubila je sedmero djece.
Masakr djece u Bakarevoj je bio jedan od mnogobrojnih masakara koje je sprovodila srpska vojska tokom opsade Sarajeva, kao dio kampanje terorisanja građana po naređenju komandanta VRS-a Ratka Mladića i političkog inspiratora opsade Radovana Karadžića, te komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislava Galića i Dragomira Miloševića.
Za ove zločine osuđen je Stanislav Galić na doživotnu, a sudi se Karadžićim Mladiću i D. Miloševiću pred Haškim sudom.

26. juni 1992. Zločini nad Bošnjacima u logoru “Barutni magacin”
26. juna 1992. godine, u logoru u Kalinoviku, ubijeno je 14 ljudi, a 30 žena je silovano, ponižavano i mučeno. Na isti dan, obilježava se godišnjica zločina u zloglasnom logoru “Barutni magacin” iz kojeg je u smrt otišlo 87 muškaraca, kao i kod štale Tuzlaka, gdje je 25 muškaraca strijeljano, a zatim spaljeno. Svake godine 26. juna odaje se počast stradalima, ispred osnovne škole Kalinovik koja je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila pretvorena u logor kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca.

Obilježavanju godišnjica stradanja stanovništva Kalinovika koje uglavnom, organizira Udruženje “Istina-Kalinovik 92” prisustvuju najčešće i predstavnice organizacije “Žene u crnom” te ambasadori i predstavnici više ambasada u BiH.
U obilježavanje godišnjice uključen je i obilazak i polaganje cvijeća na lokalitetu Mehkih brda gdje je pronađena prva masovna grobnica sa tijelima stradalih Bošnjaka iz Kalinovika, Trnova i Foče, a nakon toga lokaliteta štale Tuzlaka, gdje su mnogi zarobljenici strijeljani, i lokaliteta Ratine i tunela Miljevina.

Sramotno je što nadležni već godinama porodicama žrtava ne žele dati dozvolu da od danas napuštenog i ruševnog objekta naprave memorijalni centar u spomen na sve nastradale. Zločinci nisu poštedjeli ni tijela ubijenih, pa ih je većina spaljena, pronalažene su polomljene i drobljene kosti ubijenih, a za najmanje 50 tijela porodice i dalje tragaju.

26. juni 1922.
Osnovan fudbalski klub “Velež”

Ime je dobio po planini Velež podno koje se smjestio grad Mostar. Klub je osnovan na inicijativu revolucionara Gojka Vukovića, 26. juna 1922. godine u Mostaru, a u počecima je igrao utakmice s lokalnim klubovima.

S uspjehom je igrao u Prvoj ligi SFRJ. Prvi put FK Velež se u Prvu saveznu ligu SFRJ plasirao u sezoni 1952./53. gdje je ostao samo jednu sezonu.

Drugi put Veležu je to pošlo za rukom u sezoni 1955./56. te do 1991./92. nije ispadao u niži razred natjecanja, iako nikad nije osvojio naslov prvaka.

Dva je puta bio drugi, te četiri puta bio finalist Kupa maršala Tita, od čega je dva puta bio osvajač 1981. i 1986. godine.

Nadimak kluba je Rođeni. Tradicionalne su boje crvena i bijela.

Velež je početkom ratnih golgota u Bosni i Hercegovini izbačen sa svog stadiona i nikada više nije bio domaćin Pod Bijelim brijegom. Nakon što su neki novi ljudi došli na Veležov stadion, trofeji i sva arhiva i vrijednosti velikana iz Mostara završili su u smeću. Pokušao se Velež uništiti, ali to Rođeni nisu dozvolili.

Izgrađen je stadion u Vrapčićima na kojem se sada igraju domaće utakmice.

U kategoriji “Na današnji dan” objavljujemo najznačajnije datume iz historije Bosne i Hercegovine.

(Mostarski.ba/Historija.ba/radiosarajevo.ba)