30 godina od smrti Nasihe Kapidžić Hadžić

116542

FOTO: Federalna TV

Danas se navršava 30 godina od smrti Nasihe Kapidžić Hadžić, jedne od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnikinja, koja je preminula 22. septembra 1995. godine u Sarajevu.

Rođena Banjalučanka (6. decembra 1932.), svojim je djelom obilježila generacije čitalaca, posebno najmlađe, i ostavila neizbrisiv trag u književnosti za djecu i omladinu.

Put od Banje Luke do Sarajeva
Nasiha Kapidžić Hadžić školovala se u rodnom gradu, a studije završila na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prve profesionalne korake napravila je kao profesorica u banjalučkoj gimnaziji. Nakon toga prelazi u Sarajevo, gdje radi kao urednica u Obrazovnom i Dječijem programu Radija Sarajevo, a potom u Izdavačkom preduzeću Veselin Masleša, kao urednica edicije za djecu i omladinu. Upravo u tom periodu nastaje veliki dio njenog bogatog opusa, piše Radiosarajevo.ba

Poezija koja je oblikovala djetinjstva
Njene knjige, od Maskenbala u šumi, preko Vezanog mosta, do Šara djetinjstva, našle su svoje mjesto u školskoj lektiri i brojnim antologijama. Djela su joj prevedena na više jezika, a njen poetski rukopis prepoznatljiv je po jednostavnosti i toplini. Za svoj rad dobila je niz priznanja: Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Nagradu Zmajevih dječijih igara te nagradu “Veselin Masleša”.

Sjećanja porodice
Njena sestra Sabiha Beba Kapidžić u ranijem razgovoru za agenciju Anadolija prisjetila se Nasihinog djetinjstva

“Nakon operacije noge dugo je ležala s gipsom i već sa šest godina počela je pisati i čitati. Tako su nastale prve pjesme, za koje je tvrdila da su bez mane. Zbog te bolesti bila je više okrenuta prirodi. Zapažala je sve oko sebe bubamare, ciklame, vlati trave i sve bi pretočila u stih. Zato su joj pjesme lake, a sudbinske i prevremenske.”

I kada ju je život odnio daleko od rodnog grada, Banja Luci se redovno vraćala.

“Svaki dolazak pretvarao se u književno veče. Moj sin Haris i ja ostajali bismo budni do zore dok nam Nasiha čita nove pjesme”, kazala je Beba Kapidžić.

Danas rodna kuća u Banjoj Luci, zajedno sa spomen-pločom, svjedoči o životu i stvaralaštvu pjesnikinje koja je dječijem svijetu podarila stihove i bajkovite slike, a bosanskohercegovačku kulturu obogatila djelom koje i dalje inspiriše nove generacije čitatelja.

Rodna kuća Nasihe Kapidžić-Hadžić u Banjoj Luci 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Izabrana djela Nasihe Kapidžić Hadžić:
Bibliografija – izbor iz stvaralaštva

Maskembal u šumi (pjesme, 1962)
Vezeni most (pjesme, 1965)
Skrivena priča (pjesme, 1971)
Poslanica tiha (pjesme, 1972)
Od tvog grada do mog grada (pjesme, 1975)
Šare djetinjstva (pjesme, 1977)
Liliput (pjesme, 1977)
Kad si bila mala (proza, 1973)
San o livadici (proza, 1973)
Lete, lete laste (pjesme, 1981)
Vrbaska uspavanka (pjesme, 1981)

(Mostarski.ba)

Podijeli:
Ispod clanka banner
  • Kos: Pozivam na hitne reforme, BiH ne smije gubiti vrijeme do izbora 2026.

  • Na festivalu Weekend.18 oko 7.000 ljudi svjedočilo budućnosti medija, komunikacije i tehnologija

  • FSBiH o (ne)spornim ofsajdima sa meča Široki Brijeg – Željezničar

  • Svečano otvoreno 5. izdanje FLUM-a: Mostar postao sjecište svjetskog lutkarstva

  • Izmjene i dopune regulacijskog plana za Bijeli Brijeg l faza lll i Zalik

SB Banner 1

■ Povezano

  • Svečano otvoreno 5. izdanje FLUM-a: Mostar postao sjecište svjetskog lutkarstva

  • Predstava ‘Ludilo u …’ u petak na sceni NPM-a

  • Josip Milanović PisoJ u razgovoru s mostarskom publikom

  • Nove nagrade Lutkarskog kazališta Mostar za predstavu “Utopija”