Može li Kanada postati članica EU? Nije nemoguće

Iako članstvo Kanade u Europskoj uniji nije na dnevnom redu predstojećih izbora, sve više Kanađana izražava interes za pridruživanje bloku, podstaknuto ekonomskim i političkim tenzijama sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Dok američki predsjednik Donald Trump zaoštrava odnose s Kanadom kroz uvođenje tarifa i agresivne objave na društvenim mrežama, sve više građana se pita da li bi trebalo da se okrenu novim, pouzdanijim saveznicima—poput Europske unije.
U nedavnoj anketi, 44% Kanađana podržalo je ideju članstva u EU, dok je 34% odbacilo mogućnost pridruživanja bloku. Taj podatak ukazuje na rastuću želju građana da se distanciraju od nepouzdanih ekonomskih odnosa sa SAD-om i usmjere prema stabilnijem partnerstvu sa Briselom.
Pravno-političke prepreke kanadskog članstvu
Iako koncept kanadskog članstva u EU može izgledati neostvariv, pravni eksperti tvrde da nije potpuno nemoguć.
Glavna portparolka Europske komisije, Paula Pinho, izjavila je da je Brisel “počastvovan” rezultatima ankete, ali je naglasila da prema važećim europskim ugovorima samo europske države mogu aplicirati za članstvo. Međutim, pravna definicija “europske države” ostaje neprecizna, što ostavlja prostor za interpretaciju.
Profesor europske politike Frank Schimmelfennig sa univerziteta ETH Zurich rekao je da je Kanada “u mnogim aspektima bliža europskim vrijednostima, institucijama i politikama nego neke trenutne kandidatske zemlje”.
“Kanada dijeli demokratske principe, političke sisteme i ekonomske prakse sa EU, a njena bliska povezanost s europskim modelima čini je posebnim kandidatom”, dodao je Schimmelfennig.
Ekonomske posljedice članstva i reakcije u Europi
Iako postoje argumenti u korist kanadskog članstva, stručnjaci upozoravaju na potencijalne ekonomske posljedice.
Ian Bond iz Centra za europsku reformu ističe da bi članstvo Kanade zahtijevalo postavljanje carinske granice između SAD-a i Kanade, te primjenu EU tarifa i regulacija na američki uvoz. Takav potez bio bi “ekonomski destruktivan i nadmašio bi bilo kakve prednosti članstva”.
Uz to, pridruživanje novog člana EU zahtijeva jednoglasnu saglasnost svih država članica. Referendumi bi mogli biti potrebni u nekim državama, poput Francuske, gdje se poljoprivrednici često protive trgovinskim sporazumima.
“Francuski farmeri nikada nisu podržali slobodnu trgovinu s drugim dijelovima svijeta. Oni su skloniji protestima nego prihvatanju novih ekonomskih modela”, rekao je Bond.
Kanada jača ekonomske veze s EU
Dok članstvo ostaje daleka mogućnost, Kanada već aktivno radi na jačanju odnosa s Europskom unijom kroz poboljšanje ekonomskog partnerstva.
Novi kanadski premijer Mark Carney posjetio je Francusku 17. marta, gdje je s predsjednikom Emmanuelom Macronom razgovarao o jačanju trgovinskih i odbrambenih veza.
Međutim, Carney je možda nenamjerno umanjio šanse za eventualni zahtjev za članstvo, kada je Kanadu nazvao “najeuropskijom od neeuropskih zemalja”.
Ako su u Briselu zabilježili tu izjavu, to bi moglo biti presudno u slučaju potencijalnog zahtjeva, jer EU strogo primjenjuje pravila iz svojih ugovora i historijski je odbijala zahtjeve zemalja koje se ne smatraju “europskim državama”
(N1)

Predstavnički dom PSBiH sutra o prijedlogu budžeta institucija BiH za 2025. godinu

Udruženje “Dignitet”: Jačanje saradnje institucija u zaštiti žrtava nasilja

Američka senatorka Shaheen: Ukidanje sankcija Dodiku je neodgovorno i prerano

Ambasadorica Castellani i pukovnik Seragusa razgovarali sa direktorom SIPA-e

U Sarajevu svečano obilježeni Dan Republike Turske i 102. godišnjice osnivanja Republike Turske





