Visok pritisak – tihi ubica
U Bosni i Hercegovini više od 1,1 milion odraslih živi sa hipertenzijom – vodećim uzrokom srčanih i moždanih udara, oboljenja bubrega, pa čak i demencije. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bez hitne akcije broj preranih smrti neće opadati.
Kardiologinja i internistica Jasmina Ćorović Kuburović otkrila je kako pravilno mjeriti krvni pritisak kod kuće, koje su najčešće greške pacijenata i kada treba potražiti stručnu pomoć, piše N1.
Doktorica naglašava da se pritisak ne smije mjeriti u žurbi ili nakon emotivnog stresa.
“Pritisak se mjeri onda kada smo odmorni. Poslije buđenja, desetak minuta prije kafe, prije jela, prije cigarete. Nikako odmah nakon posla, ljutnje ili teškog razgovora”, kaže dr. Ćorović Kuburović.
Ispravan položaj je također ključan. Pacijent treba potpuno da sjedi na stolici, oslonjenih leđa, s podlakticom na stolu. Nadlaktična manžetna se stavlja direktno na kožu, nikako preko odjeće.
“Između manžetne i kože trebaju stati dva prsta. Najbolje je koristiti digitalne nadlaktične aparate. Ako imate opciju da aparat radi na struju, to je sigurnija varijanta od baterija jer slaba baterija smanjuje tačnost mjerenja”, dodaje doktorica.
Prema riječima doktorice Ćorović Kuburović, svakodnevno se susreće s pogrešnim načinima mjerenja krvnog pritiska:
“Pacijenti često mjere samo na jednoj ruci, ne bilježe vrijednosti ili aparat koriste s praznim baterijama. Ponekad pritisak mjeri član porodice koji nije educiran, pa podaci budu potpuno nerealni.”
Ona dodaje da postoje i pacijenti koji pristupaju problemu vrlo ozbiljno:
“Najbolje je mjeriti dva puta na jednoj ruci u razmaku od pet minuta, pa zatim ponoviti isto na drugoj ruci. Još je bolje ako pacijent donese vlastiti aparat u ordinaciju i uporedi ga s našim koji je baždaren.”
Za sve uzraste, fiziološki pritisak se kreće oko 120 sa 80 mmHg.
“Ako gornji pritisak pređe 135, a donji 85 – govorimo o hipertenziji. Ako vrijednosti pređu 170 sa 100, odmah idete u hitnu”, upozorava doktorica.
Osim gornje i donje vrijednosti, treba obratiti pažnju i na puls.
“Normalan puls je između 50 i 100 otkucaja u minuti. Ako aparat pokaže da srce lupa neritmično, to može značiti aritmiju i tada se obavezno morate javiti ljekaru”, dodaje.
Važan pokazatelj je i pulsni pritisak – razlika između gornjeg i donjeg. Ako je ta vrijednost manja od 35, pacijent može osjećati umor i malaksalost.
Pametni satovi postaju sve važniji alat u praćenju zdravlja, naročito kod mlađih generacija.
“Pametni sat ne može izmjeriti pritisak, ali može uraditi EKG, izmjeriti puls i nivo kisika u krvi. Ovi uređaji su napravljeni da detektuju fibrilaciju atrija – aritmiju koja može biti smrtonosna. Nekim pacijentima sat je bukvalno spasio život jer su na vrijeme primijetili problem”, ističe.
Doktorica upozorava da je posljednjih godina sve više mladih pacijenata suočeno s hipertenzijom.
“Nikad više mladih nismo imali koji se javljaju s problemima pritiska. Menadžerski stres, sjedilački način života, previše kafe, alkohol, cigarete, nargile i energetska pića – sve to dramatično povećava rizik”, naglašava.
Posebno se osvrnula na energetska pića:
“Jedno energetsko piće je kao 30 kafa. To je potpuni nonsens i predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju srca. Najopasnije je kada se kombinuju s alkoholom ili pušenjem.”
Iako mnogi vjeruju da čaša crvenog vina može biti korisna za srce, doktorica Ćorović Kuburović odlučno odbacuje taj mit:
“Kardiolog ima toleranciju 0% na alkohol. Ne postoji ni čaša vina koja je dobra za srce. Postoje druge namirnice bogate antioksidansima, poput bobičastog voća, koje zaista pomažu zdravlju.”
Mjerenje krvnog pritiska nije samo tehnički postupak – ono je alat za očuvanje života. Pravilno mjerenje, prepoznavanje rizičnih vrijednosti i odgovoran odnos prema zdravlju mogu spriječiti ozbiljne komplikacije poput moždanog i srčanog udara.
“Visok pritisak je tihi ubica. On ne boli, ali posljedice mogu biti smrtonosne. Zato je važno da pacijenti mjere pritisak redovno, bilježe rezultate i da se ne ustručavaju potražiti pomoć čim primijete odstupanja”, napominje doktorica Jasmina Ćorović Kuburović.
(Mostarski.ba)
