Stres, neizvjesnost i stalna dostupnost među najvećim neprijateljima mentalnog zdravlja

Sve veći broj građana suočava se s anksioznošću, depresijom i osjećajem izgaranja, a pritisci savremenog doba, od ekonomskih problema do digitalnog stresa, doveli su do porasta mentalnih teškoća među svim dobnim grupama, kazala je u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

“U današnjem društvu najčešće susrećemo osobe koje se nose s izazovima anksioznog poremećaja, depresije, te uz njih sve više susrećemo i poremećaje prilagođavanja koji se javljaju kao reakcija na dugotrajni stres ili životne promjene. S obzirom na to da živimo u vremenu u kojem su stres, neizvjesnost i stalna dostupnost postali veliki pritisci, sve više ljudi pati od poremećaja spavanja, problema s koncentracijom te osjećajem stalne iscrpljenosti”, kazala je Šudić Leko.

Pretjerana uporaba tehnologije i digitalni pritisci

Ističe kako posebno zabrinjava porast izazova povezanih s pretjeranom uporabom tehnologije, poput ovisnosti o društvenim mrežama te da se sve više ljudi javlja zbog pritiska da moraju “biti u toku”, produktivni i uspješni u svim ulogama koje društvo nameće, što dugoročno vodi do emocionalne iscrpljenosti i gubitka životne radosti.

Također, dodaje kako su pritisci današnjice zaista veliki – ubrzan tempo života, visoki troškovi, nesigurnost zaposlenja, stalna izloženost informacijama i društvenim mrežama.

– Ključno je razviti svjesnost o tim izazovima, educirati se, naučiti postaviti granice kako prema drugima (prema poslu, obavezama, tehnologiji ) tako i prema sebi. Nešto što je jako važno je upravo taj “digitalni detoks”, barem sat vremena kad se probudite, te sat vremena prije nego krenete na spavanje, a po mogućnosti i nekoliko sati bez ekrana u danu kao i što veći broj odlazaka u prirodu”, kazala je Šudić Leko.

Nerealna očekivanja i važnost socijalne podrške

“Često se susrećemo s nametnutom slikom “idealnog života”, savršene karijere, izgleda, odnosa i uspjeha. Kad se pojedinac uspoređuje s tim idealima, stvara se jaz između stvarnosti i onoga “što bi trebao biti”, a to dovodi do hroničnog nezadovoljstva, samokritičnosti, osjećaja neuspjeha, manjka samopouzdanja i samopoštovanja. Nerealna očekivanja remete osjećaj samoprihvaćanja i održavaju stalni stresni pritisak, pa je važno razviti realna mjerila, postaviti granice i usmjeriti se na sebe i svoje zdravlje. Ne smijemo zaboraviti važnost socijalne podrške. Razgovor s članovima obitelji, prijateljima ili stručnjakom ima snažan učinak i pomaže nam da uspješno prođemo kroz životne izazove”, ističe psihologinja.

Dodaje kako je važno podsjetiti se da nije slabost stati i predahnuti, te da odmor nije luksuz nego potreba.

“U redu je zastati i uzeti vrijeme za sebe, u redu je imati loše dane. Loši dani su normalni dani, u redu je odmoriti. Nažalost, kod nas postoji uvjerenje da se odmor mora “zaslužiti”. Krenite s malim koracima jer nas oni vode do uspjeha”, poručila je Šudić Leko.

Negativne vijesti i osjećaj bespomoćnosti

Kontinuirana izloženost kriznim i negativnim vijestima stvara kod mnogih osjećaj bespomoćnosti, tjeskobe i nesigurnosti.

“Čak i ako nas kriza ne pogađa direktno, empatijski doživljavamo stres drugih što može izazvati stalnu zabrinutost, stalno praćenje vijesti i osjećaj da “svijet gori”, a čime se iscrpljuje naš emocionalni sistem. Zato je važno ograničiti količinu vijesti, pratiti provjerene izvore i davati sebi dopuštenje da se isključimo. Važno je tražiti podršku kako bismo izgradili psihološku otpornost i brinuli o svom mentalnome zdravlju – kazala je Šudić Leko.

Mladi pod velikim pritiskom

Naglasila je kako su mladi danas najviše izloženi stalnim poređenjima, pritiscima oko izgleda, ocjena, općenito budućnosti, te sve većem porastu vršnjačkog nasilja (bullyinga).

“Uz to, mnogi osjećaju nesigurnost zbog ekonomske situacije i nedostatak emocionalne podrške. Mnogi mladi koji trpe nasilje ne progovore zbog straha, srama ili nepovjerenja u odrasle. Dodatno, društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti i potiču osjećaj manje vrijednosti. Ključno je da odrasli (roditelji ponajprije, nastavnici i stručnjaci) obrate pažnju na mlade bez osuđivanja, pruže im prostor za izražavanje, budu njihovo sigurno mjesto, te im pomognu razviti otpornost i realna očekivanja. Važno je biti prisutan, biti tu za njih – ističe Šudić Leko.

Tabu se polako ruši, ali još postoji

“Napredak je vidljiv, ali tabu i dalje postoji, ljudi se još uvijek boje da će ih okolina doživjeti kao “slabe” ili “lude”. Ipak, pozitivno je što sada sve više mladih otvoreno govori o traženju pomoći čime se stvara veća svjesnost o važnosti brige o mentalnom zdravlju. To je generacija koja polako mijenja percepciju. Iz vlastitog iskustva mogu reći da osobe koje su odlučile potražiti stručnu pomoć često kasnije izraze žaljenje što to nisu učinili ranije. To nam opet govori kako je traženje pomoći znak hrabrosti i zrelosti”, kazala je Šudić Leko.

Rana intervencija kao ključ oporavka

“Što se ranije reagira, to je veća šansa za brži i uspješniji oporavak. Psihološka pomoć je preventivni alat koji pomaže osobi da razumije sebe i svoje emocije i prije nego što postanu ozbiljni izazovi. Ne treba čekati da postane neizdrživo kako bismo brinuli o sebi i svome zdravlju, što je, nažalost, čest slučaj, pa tek kad teret postane pretežak za nositi, ljudi se odluče potražiti pomoć. Psihološka pomoć ne bi trebala biti “posljednje rješenje” nego prirodan korak brige o sebi, baš kao što odlazimo liječniku kada imamo tjelesne simptome “, naglašava Šudić Leko.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra, a 1992. godine ga je pokrenula Svjetska federacija za mentalno zdravlje u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Ovogodišnja tema je “Mentalno zdravlje u kriznim vremenima” i usmjerena je na hitnu potrebu za podrškom mentalnom zdravlju i psihosocijalnim potrebama ljudi pogođenih humanitarnim krizama.

(Mostarski.ba)