Kako će novi zakon o zaštiti ličnih podataka uticati na novinarski rad u BiH

Akademija evropskih integracija raspravlja o novom Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH i njegovom utjecaju na slobodu izražavanja i medije.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Konrad Adenauer okupili su danas predstavnike stručne, naučne javnosti, nevladinog i privrednog sektora i medija na IV Akademiji evropskih integracija, koja je ove godine naslovljena “U susret novom Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH: izazovi za slobodu izražavanja i medijske slobode”.

Akademija će ponuditi odgovor na goruća pitanja odnosa zaštite ličnih podataka i slobode govora, u kontekstu stupanja na snagu novog državnog zakona o zaštiti ličnih podataka i odnosa prema slobodi izražavanja i medijskim slobodama, piše Akta.ba. 

Docent na Pravnom fakultetu UNSA Nasir Muftić kaže da su u fokusu tog događaja mediji, koji trebaju govoriti o toj važnoj temi o kojoj se, nažalost, nedovoljno govori u bh. društvu.

“Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH je usvojen i trenutno razumijevamo način na koji ćemo ga primijeniti. Brojni su nedostaci, postoji mogućnost zloupotrebe, naročito u kontekstu medija”, kazao je on ovinarima prije skupa.

Po njegovom mišljenju, taj zakon ne tetira sva važna pitanja pa tako ‘pitanja umjetne inteligencije ostaju dobrim dijelom izvan tog zakona’.

“Iako je recentan, nije dovoljno svjež jer se mnogo toga desilo od tada. Ima stvari koje ne adresira taj zakon. Treba nam mnogo mjera prije implementacije zakona, kao što je npr. edukacija o našim vlastitim potrebama i izloženosti kad dijelimo lične podatke u digitalnom prostoru. Treba da shvatimo stepen rizika kojem smo izloženi i mnogo je veći nego prije deset, dvadeset godina”, kazao je.

Preporuka Muftića je da ‘budemo svjesni i uvedemo niz mjera zaštite, samih sebe’. U kontekstu medija, smatra da je važno da imaju interne protokole da bi se zaštitili od potencijalnih zloupotreba tog zakona.

Viši asistent na Pravnom fakultetu Harun Išerić na tom skupu govori o temi ‘Zloupotreba zaštite ličnih podataka vođenjem SLAPP postupaka’. Novinarima je ispričao da iskustva zemalja članica EU ukazuju na mogućnost zloupotrebe naročito u kontekstu ušutkivanja odnosno gašenja glasova novinara, ekoloških aktivista, akademskih radnika i drugih.

“Baš kao i svako drugo pravo, pravo na zaštitu ličnih podataka je podložno zloupotrebama, širom Evrope svjedočimo primjerima u kojima se ono koristi da bi se skrenula pažnja javnosti sa izvještavanja novinara o predmetima korupcije, zloupotrebe budžetskih sredstava i organizirog kriminala”, kazao je.

Stoga je cilj današnjeg događaja da skrene pažnju na to da trenutni zakonodavni okvir nije dovoljan i da postoji potreba da se usvoji cjelokupni zakonodavni paket koji će omogućiti adekvatnu zaštitu slobode izražavanja i adekvatno balansiranje između prava na zaštitu ličnih podataka i slobode izražavanja.

“Taj paket nedostaje u BiH zbog toga jedan od zaključaka jeste nužna potreba da se na odgovarajući način regulira to pitanje, kao i da se donese odgovarajući pravni okvir koji će urediti i borbu protiv SLLAP (strateška tužba protiv javnog sudjelovanja) postupka općenito, ne samo u kontekstu zaštite ličnih podataka nego i u predmetima klevete, zaštite žiga, javnih nabavki, disciplinskih postupaka protiv radnika”, kazao je.

Nasreću, u BiH se možemo osloniti na ono što je Ustav Bosne i Hercegovine, koji u tom kontekstu garantira najviši standard zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda te na pravo koje je kreirano u okviru Vijeća Evrope, u vezi SLLAP postupaka.

“Teret na našim sudovima je da na adekvatan način prepoznaju izvore prava i standard zaštite ljudskih prava, uključujući i pravo slobode izražavanja“, kazao je. Važnim smatra i ulogu Agencije za zaštitu ličnih podataka, da osigura da se i u upravnim (ne samo u sudskim) postupcima osigura zaštita slobode izražavanja, ‘prije nego dobijemo kompletan zakonodavni okvir’.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu UNSA Saša Mrdović pažnju je posvetio tehničkim aspektima u zaštiti ličnih podataka, uz naznaku da se većina tih podataka obrađuje u digitalnom obliku. On smatra da ne postoji totalna tehnička spremnost za primjenu tog zakona, ali je moguća ako se ozbiljno počne baviti time prvenstveno edukativnim mjerama.

“Važno je da ljudi shvate da je bitno čuvati lične podatke, da i mi razvijemo kulturu da naši lični podaci imaju određenu vrijednost. Onaj ko prikuplja lične podatke mora provesti adekvatne zaštite”, kazao je novinarima.

Namjera organizatora današnjeg događaja, upriličenog na Pravnom fakultetu UNSA, je sažeti zaključke u priručnik, sa akcentom na medije, da medijima demistificiraju tu često složenu oblast, pokušavajući da ih osnaže u okruženju koje njih čini krhkim.

(Mostarski.ba)