Vlada FBiH pojašnjava fiskalizaciju: Nema oporezivanja lične imovine, ukinut limit od 5.000 KM

Vlada FBiH uklanja sporni limit od 5.000 KM i pojašnjava da se lična imovina ne fiskalizira. Donosimo ključne izmjene Zakona o fiskalizaciji transakcija.

Nakon što je u aprilu ove godine objavljen nacrt novog Zakona o fiskalizaciji transakcija, kojim se najavljivala potpuna online fiskalizacija kao dio šire fiskalne reforme, javnost je burno reagovala na niz odredbi koje su tada predstavljene, piše Akta. ba. 

Posebno je pažnju privukla formulacija “samostalni poduzetnik sa prihodom do 5.000 KM”, koja je protumačena kao obaveza da i fizička lica fiskaliziraju prodaju svoje lične imovine ukoliko ostvare više od 5.000 KM godišnjeg prihoda.

Nakon višemjesečne rasprave i više od 60 pristiglih primjedbi, od zastupnika, građana, udruženja i privrednika, Vlada Federacije BiH jučer je utvrdila prijedlog zakona koji je poslan u parlamentarnu proceduru.

Odmah danas, predstavnici Vlade FBiH održali su brifing za novinare kako bi detaljno objasnili šta se zaista mijenja i šta je u nacrtu bilo pogrešno protumačeno.

Samostalni poduzetnik – termin koji je izazvao lavinu nesporazuma

Na početku brifinga odmah je adresirana ključna konfuzija oko fiskalizacije fizičkih lica i ko su uopšte ti samostalni poduzetnici do 5.000?

Predstavnici Vlade pojasnili su da je riječ o terminu koji postoji isključivo u Zakonu o porezu na dohodak, a u porezne svrhe obuhvata obrtnike, male trgovce, ugostitelje i slične djelatnosti.

Međutim, u javnosti se termin gotovo automatski izjednačio s fizičkim osobama, tj. građanima, što je dovelo do straha da će “lična imovina” biti predmet fiskalizacije.

Zbog toga je u prijedlogu zakona sada eksplicitno naglašeno, lična imovina se ne fiskalizira i izričito je izuzeta iz zakona.

Prema riječima nadležnih, to je urađeno kako bi se otklonilo svako pogrešno tumačenje koje se u međuvremenu uvuklo u javni prostor. Neoprezna formulacija u nacrtu, kombinovana s terminološkim zamkama porezne terminologije, dovela je do toga da mediji i dio stručnjaka zaključe da bi se građani morali fiskalizirati prilikom prodaje vlastite imovine.

Kako su kazali, to nikada nije bila namjera, te je u Prijedlogu zakona ( za razliku od Nacrta) taj dio preciznije definiran.

Šta se dešava s famoznim limitom od 5.000 KM?

Kazali su da je problem je nastao jer je pod jednim pojmom objedinjeno i fizičko lice koje obavlja djelatnost i registrirani poduzetnik.

“U prijedlogu zakona sporna odredba je potpuno izbrisana. Nema više limita od 5.000 KM”, istaknuto je.

“Te odredbe više nema”, rekli su predstavnici Vlade, jer nije imala svrhu, dodali su. Ako neko obavlja registrovanu djelatnost, bez obzira da li zaradi 5.000 KM ili 50.000 KM, dužan je fiskalizirati se. Ako ne obavlja, nije.

Limit je stvarao lažnu kategoriju koja u realnosti ne postoji. To je jasno rečeno i tokom javne rasprave, gdje je među više od 60 pristiglih primjedbi veliki dio bio upravo o tom pitanju.

Dakle, ako neko obavlja registrovanu djelatnost, mora se fiskalizirati, a ako je građanin koji povremeno izdaje sobu ili prodaje nešto iz lične imovine, ne spada u obveznike.

Šta se zapravo fiskalizira?

Govoreći o obveznicima, istaknuto je da je primijenjen standardni pristup. Fiskaliziraju se privredna društva, samostalni poduzetnici, organizacije, poslovne jedinice firmi iz drugih entiteta te porezni zastupnici, poput PDV zastupnika velikih globalnih kompanija (Google, Amazon i sl.), što raniji zakon uopšte nije prepoznavao.

Fiskaliziraju se transakcije poput prodaje, prenosa imovine, autorskih prava ili prihoda iz samouslužnih uređaja. To je urađeno kako bi se uklonila postojeća “rupa” između zakona o PDV-u i starog zakona o fiskalnim sistemima, koji je pokrivao samo prodaju proizvoda i usluga, dok druge transakcije nisu bile evidentirane.

Cilj je da Porezna uprava dobije kompletnije i pouzdanije podatke, smanji sivu ekonomiju i omogući kasnije pojednostavljenje procedura i manji broj poreskih prijava.

Time se uklanja diskrepancija između PDV zakona, koji obuhvata širi spektar transakcija, i zakona o fiskalnom sistemu, koji je bio znatno uži.

“Moramo imati podatke da bismo analizirali sistem i predlagali izmjene na državnom nivou“, poručili su.

A šta s onima koji prodaju npr. automobile?

Jedno od pitanja s brifinga odnosilo se na čestu prodaju automobila, situaciju u kojoj nije svaka transakcija oporeziva, ali može ukazivati na prikrivenu djelatnost.

Odgovor je bio da ovaj zakon ne fiskalizira građane, ali daje Poreznoj upravi podatke koji mogu ukazati da neko obavlja djelatnost bez registracije.

“Ako neko proda pet automobila godišnje, Porezna ima pravo pozvati ga i reći “registrirajte se”. Ipak, jasno je naglašeno da ova situacija nije predmet Zakona o fiskalnim transakcijama i da to spada pod opće porezne kontrole.

Sam zakon, kako je naglašeno, ne oporezuje ništa. Njegova svrha je samo uspostavljanje sistema kroz koji se u realnom vremenu Poreznoj upravi dostavljaju podaci o transakcijama obveznika.

Kako zakon utiče na „majstore sa Facebooka“ i neregistrirane pružaoce usluga?

Poseban dio brifinga odnosio se na sivu ekonomiju, naročito na neregistrirane majstore, izvođače radova i pružaoce usluga koji djeluju preko online platformi.

Vlada tvrdi da će zakon indirektno pomoći u sljedećoj situaciji. Ako firma ili registrovani obveznik isplati nekom licu određenu naknadu, a to lice nije izdalo račun, Porezna uprava će imati trag te transakcije i moći će dalje istraživati.

Navedeno je da su u praksi već rađene akcije protiv neregistrovanih pružalaca usluga i da će novi sistem dati dodatne mehanizme za otkrivanje onih koji rade „na crno“. Na snazi ostaje mogućnost registracije osnovnog i dopunskog obrta, što je, prema Vladi, put za legalno poslovanje onih koji povremeno obavljaju sporedne poslove.

Zašto je sve ovo važno i šta slijedi?

Prema zvaničnicima, ovo je prvi korak prema potpunoj digitalizaciji fiskalnog sistema, što bi trebalo smanjiti administraciju i teret na poduzetnike: manje papira, manje čekanja, brže procedure.

S druge strane, širenje obuhvata fiskalizacije i obavezno slanje podataka u realnom vremenu trebalo bi da smanji prostor za utaju PDV-a i neregistrovani rad, ali bez udara na građane koji prodaju svoju ličnu imovinu, što je bila glavna briga proteklih mjeseci.

(Mostarski.ba)