Rješenja iz Zagreba nisu ‘domaća’

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske u petak u Zagrebu organizira konferenciju posvećenu 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Moto događaja je na engleskom „Leading the Way with Local Solutions“.
„Kroz tri panel rasprave, sudionici govorit će o povijesnim okolnostima sklapanja Daytonskog sporazuma prije 30 godina, trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te izgledima za budućnost“, stoji u pozivu Ministarstva vanjskih i europskih poslova susjedne države.
Dobro je da je Hrvatska, kao učesnica rata u Bosni i Hercegovini – zbog čega je i mogla biti time potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma – odlučila da obilježi tri decenije mira. Svakako, Dejtonski sporazum je – što se u našoj javnosti često zaboravi – bio vezan i za Erdutski sporazum, kojim se rješavalo pitanje reintegracije istočne Slavonije u Hrvatsku, piše !Odgovor.
Međutim, zagrebačka konferencija je posvećena isključivo Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo, dio je pojačanih napora našeg susjeda da se dodatno uključi u rješavanje unutrašnjih pitanja u Bosni i Hercegovini.
U tom je pogledu iznimno zanimljiva jedna riječ u nazivu konferencije: local, odnosno – domaći, ili – kako se već nezgrapno uvriježilo – lokalni.
Na „domaća“ rješenja uvelike poziva Trumpova administracija, nakon što je jasno poručila da nema više intervencija i da očekuje stabilizaciju dejtonskog okvira putem domaćeg, „lokalnog“ dogovora.
Indikativan izbor učesnika
Hrvatska kao susjedna zemlja ne može nikako biti „domaći“ akter u Bosni i Hercegovini, pa je tim zanimljivije sagledati ko su „domaći“ akteri u Zagrebu: nema tu nikakvog domaćeg rješenja, samo hrvatsko tutorstvo i klimava zastupljenost Bošnjaka, uz respektabilnu zastupljenost Srba.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova te Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine, predsjednik HDZ-a, učestvuju na panelu pod nazivom „Homegrown solutions, Euro-Atlantic Horizon: Building the Momentum“.
Ni homegrown nije ništa drugo nego domaći, a na ovom panelu učestvuju i notorna hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, nekadašnja ambasadorica Bosne i Hercegovine. Uz nju će biti niko drugi do radikalni desničarski hrvatsko-američki lobist Max Primorac.
O nesrazmjeru između Čovića, Cvijanović i Konakovića, u smislu ugleda, legitimiteta i kapaciteta da predstavljaju svoje konstitutivne narode – suvišno je govoriti. I taj nesrazmjer nije slučajan.
Domaća rješenja iz Zagreba
Na drugom panelu, čiji naziv sadrži frazu „domaća odgovornost“, učestvuje, opet, Primorac, te Sumantra Bose, sa Univerziteta Krea u Indiji (da, nije greška); Maja Sahadžić (Univerzitet u Utrechtu); Dražen Barbarić, politolog sa mostarskog Sveučilišta; Igor Popović s Pravnog fakulteta u Banjaluci; i – bivši poglavar Islamske zajednice u BiH, reis emeritus dr Mustafa Cerić.
Najzanimljivije djeluje panel koji okuplja žive učesnike: bosanske i hrvatske ministre vanjskih poslova 1995, Muhameda Šaćirbegovića i Matu Granića; Miomira Žužula, člana hrvatskog pregovaračkog tima; Mike Turner, kongresmen iz Ohaja; Mehmet Ali Bayar, savjetnik za vanjsku politiku turskog predsjednika Suleymana Demirela tokom pregovora u Daytonu; Krešimir Ćosić, penzionisani general Hrvatske vojske i savjetnik 1995; te Alexander Rhotert, predstavljen kao publicist, a zapravo je bio diplomata u BiH, radeći između ostalog i OHR-u.
Na početku konferencije učesnicima će se obratiti hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i američka ambasadorica Nicole McGraw, a kao glavni govornik najavljen je hrvatski premijer Andrej Plenković.
(Mostarski.ba)








