Održana promocija 24. broja Časopisa Hercegovina

Promocija 24. broja časopisa za kulturno i historijsko naslijeđe „Hercegovina“ održana je u Spomen-kuće Džemala Bijedića u Mostaru.

Skup je dio programa povodom obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizovao Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u saradnji sa Muzejom Hercegovine Mostar i Fakultetom humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Direktor Arhiva HNK Amir Kadribegović je rekao kako se radi o prvom sadržaju programa kojim će se obilježiti Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“Ova promocija ima simboličnu vrijednost jer u pitanju časopis Hercegovina koji ima najduži kontinuitet objavljivanja od 1981. godine. Časopis Hercegovina, koji nas je i danas ovdje okupio, je postao jedna od vodećih naučnih i stručnih platformi na kojoj se izučavaju, promišljaju i donose rješenja o nekim stvarima kojima se drugi u Hercegovini pa možda i šire čak i ne bave”, rekao je za Mostarski.ba Kadribegović.

Istakao je da, ako bi se napravila paralela između 1. i 24. broja, može se primijeti prirodni put sazrijevanja naučne misli.

“Od te početnog entuzijazma i potrebe za dokumentovanjem do današnje metodološke zrelosti te naučne i stručne kompetentnosti.
Ali ono što je jako bitno kada je u pitanju Časopis Hercegovina, kao jedna velika priča, to je činjenica da je on baštinske ustanove kao što su Arhiv i Muzej zadržao na okupu sve ove godine i na jedan određen način nas usmjeruje na blisku saradnju. A druga stvar koja je jako bitna, Časopis Hercegovina je svima nama, zajedno sa Fakultetom humanističkih nauka koji se pridružio posljednjih osam godina, pokazao da zajedničkim radom arhivi, muzeji i naučne institucije mogu napraviti jedno zdanje koje izlazi iz institucionalnog okvira i postaje naučno dobro”, poručio je Kadribegović.

Promociju 24. broja časopisa “Hercegovina” svečano je otvorio direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan. On je tom prilikom istaknuo dugu tradiciju časopisa koji izlazi od 1981. godine, naglasivši kako je ovo izdanje najduže ostalo prisutno u našoj sredini zahvaljujući suizdavaštvu Muzeja, Arhiva i Fakulteta humanističkih nauka.

“Namjera nas izdavača ovog časopisa Hercegovina nije samo da bude informativni medij, da predstavi zadnja naučna istraživanja već i da bude neka vrsta platforme za buduće mlade istraživače, da ih animira i da podsticaj istraživačkog duha, akademske radoznalosti i svijesti o očuvanja baštine”, dodao je Krhan.

Također je podsjetio na presudnu ulogu kulturno-historijskog naslijeđa u priznanju Bosne i Hercegovine kao države, te ukazao na važnost baštinskih institucija koje, unatoč današnjim izazovima i nedostatku sredstava, čuvaju dokumente i artefakte na osnovu kojih se može govoriti o državnosti i neovisnosti naše zemlje.

Časopis Hercegovina je u proteklom periodu imao više pauza u objavljivanju do 2018. godine kada se izdavačima pridružuje Fakultet humanističkih nauka.

“Meni je zadovoljstvo da mogu reći i kao glavni urednik i kao jedan od izdavača ispred Fakulteta humanističkih nauka da smo objavili za ovih osam godina šest brojeva. Danas je pred nama broj 24 koji je objavljen 2025. godine. Redakcija je odlučila ovaj broj bude tematski i objavljen je dio radova koji je zadovoljili naučne kriterije sa naučnog skupa Fortifikacije i vojne komunikacije na tlu BiH od antike do 1918. godine.
Ovaj broj ima 12 radova kroz koje možemo pratiti vremenski period od antike pa sve do savremenog doba, što je nekih 3000. godina. Imamo istraživanja starih gradina i utvrda iz antičkog perioda pa sve do utvrda iz vremena Austrougarske”, pojašnjava dr. Šator.

Većina tekstova su vezani za Hercegovinu, ali ima radova koji obrađuju ovu temu u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj s obzirom da se radi o međunarodnoj konferenciji.

Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine, istakao je važnost kulturno-historijskog nasljeđa za afirmaciju državnosti BiH.

“Časopis Hercegovine je prvo časopis za kulturno-historijsko nasljeđe, što mu daje posebnu vrijednost. segment. U kontekstu obilježavanja Dana nezavisnosti ovo je bitna tema jer kulturno-historijsko nasljeđe je bio indirektni segment priznavanja Bosne i Hercegovine. Značaj ove teme se vidi i kroz Dejton gdje kulturno-historijsko nasljeđe ima svoj poseban Aneks broj 8, gdje se definišu odnosi, ulazi u ustavnu strukturu i također Aneksom 8 dozvoljava se međunarodnim organizacijama da učestvuju u sanaciji popravci tada devastiranog kulturnog nasljeđa. Ono danas služi u obrazovnom segmentu, ekonomskom, zatim turističkom, a i naravno naučno-istraživačkom radu”, kaže mr. Krhan.

Cilj izdavača Časopisa Hercegovina, smatra Krhan, od početka jest da bude platforma za buduće istraživače, da probudi svijest o zaštitu nasljeđa i da bude platforma koja će koristiti svima.

Dekan Fakulteta humanističkih nauka, prof. dr. Edim Šator, podsjetio je na važnost obnove rada časopisa 2018. godine, od kada je redovno objavljeno šest brojeva i jedan dvobroj.

„Bili smo svjesni koliko je važan ovaj časopis za društvenu, naučnu i kulturnu javnost Hercegovine. Broj koji danas promovišemo je tematski i u njemu su objavljeni radovi sa međunarodnog naučnog skupa o fortifikacijama koji je održan prošle godine u Mostaru. Nadam se da će Fakultet i u budućnosti nastaviti uspješnu saradnju sa najbitnijim baštinskim ustanovama Hercegovine“, poručio je dekan Šator.

Svi brojevi časopisa Hercegovina su dostupni na web stranici Muzeja Hercegovine.

(Mostarski.ba)