Lažne dojave o postavljenim bombama u školama, trgovačkim centrima, sudovima, bolnicama i slično, sve su češće. Osim u Sarajevu, ova pojava je prisutna i u drugim gradovima BiH, a “trend” se proširio i na region.
Iako su sve dojave srećom bile lažne i ustanovljeno je da su pozive upućivali učenici kako bi se prekinula nastava ili jednostavo iz obijesti, policija svaku prijavu mora shvatiti ozbiljno, piše Faktor.ba
No u posljednje vrijeme te prijave stižu uglavnom putem maila.
Puno posla za policiju, stručnjake za cyber sigurnost, nastavnike i profesore, ali i za one učenike koji žele iskoristiti kraj školske godine za popravljanje ocjena.
Koliko nam lažne dojave o bombama štete
Iako se u javnosti često doživljavaju kao neslana šala, lažne dojave o bombama imaju ozbiljne posljedice po sigurnosni sistem, ekonomiju i svakodnevni život građana. Stručnjaci upozoravaju da se ovaj fenomen ne smije banalizirati, jer svaka prijetnja – bez obzira na njen ishod – pokreće složen i skup mehanizam reakcije.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić ističe da se svaka dojava mora tretirati kao potencijalno stvarna prijetnja.
Iako su dojave lažne, njihov sigurnosni efekat je stvaran i ne može se svesti na “dječiju igru”. Svaka prijetnja znači evakuacije, blokade prostora i angažman KDZ timova, a upravo ta disproporcija, jeftinoća slanja dojave naspram skupe i ozbiljne reakcije sistema čini ovaj fenomen opasnim – upozorava Mušić.
Takve intervencije imaju visoku cijenu. Na teren izlazi više policijskih patrola, angažuju se specijalizirane jedinice, organizuje logistika i osigurava širi perimetar. Uz to, redovne aktivnosti se prekidaju. Kada se ovakve situacije ponavljaju iz dana u dan, dolazi do značajnog finansijskog i operativnog opterećenja sistema koji bi trebao biti fokusiran na stvarne prijetnje.
Poseban problem predstavlja i takozvani sekundarni sigurnosni rizik. Dok su policijski kapaciteti usmjereni na provjeru dojava, drugi dijelovi sistema ostaju slabije pokriveni.
Stvara se svojevrstan “prazan prostor” koji mogu iskoristiti kriminalne grupe za krađe, krijumčarenje ili distribuciju narkotika. To ne mora biti direktno organizirano, ali svakako povećava ranjivost sistema – pojašnjava Mušić.
Udar na ekonomiju i nastavni proces
Posljedice se ne zaustavljaju na sigurnosnom sektoru. Ekonomski efekti za trgovačke centre su vrlo konkretni. Trgovački centri i poslovni objekti trpe direktne ekonomske gubitke. Svaka evakuacija znači prekid rada, pad prometa i narušavanje povjerenja kupaca. Ukoliko se dojave ponavljaju, dugoročno mogu utjecati i na odluke zakupaca i investitora.
Ni obrazovni sistem nije pošteđen. Što se tiče obrazovanja, posljedice su potcijenjene, jer prekidi nastave, odgađanje provjera znanja i narušavanje kontinuiteta rada direktno pogađaju učenike Česte dojave dovode do odgađanja testova. U praksi se često reaguje ad hoc, bez jasnog plana nadoknade, što dodatno produbljuje problem i stvara osjećaj nesigurnosti među učenicima i nastavnicima – kaže za Faktor stručnjak za sigurnost Safet Mušić.
Zaključno, lažne dojave o bombama nisu bezazlena pojava. One proizvode stvarnu sigurnosnu, ekonomsku i društvenu štetu, zbog čega zahtijevaju ozbiljan i koordiniran odgovor nadležnih institucija – ali i veću svijest građana o težini ovakvih postupaka.
(Mostarski.ba)
