Nijemci proizvodnju iz Kine sele na Balkan

Svjetski problemi s trgovinom i transportom, nastali uslijed pandemije covida-19, preoblikuju ekonomske trendove. Lanci snabdijevanja su poremećeni, prevoz je poskupio i usporio, a sve to stvara nestašice i rast cijena u Evropi.

Zbog toga se razmišlja o konceptu nearshoringa, povratka proizvodnje s udaljenog Istoka, posebno Kine i Indije, u lokacije koje su bliže Zapadnoj Evropi. Jedna od tih lokacija je zapadni Balkan, piše Index.hr.

Kompanije iz BIH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije vide svoju priliku u povratku proizvodnje u Evropu, posebno u države s niskom cijenom rada. Već se vidi drastičan rast narudžbi iz Zapadne Evrope.

Kompanija GS-TMT iz Travnika u BIH, u njemačkom vlasništvu, planira otvoriti novu fabriku zbog rasta potražnje za električnim biciklima i dijelovima za automobile iz Njemačke i Austrije. Novi pogon će biti otvoren u općini Prozor-Rama, a trebala bi zapošljavati sto radnika. Paradoksalno za državu u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od 30 posto, veliki problem će biti pronalazak radne snage.

Kompanija GS-TMT, koja zapošljava 462 radnika, smanjena je za 16 posto u 2020. tokom pandemije koronavirusa, ali je prošle godine porasla za 32 posto, a očekuje se da će porasti za još 42% u 2022., s procijenjenim prihodima od preko 60 miliona bosanskih maraka (32.4 miliona dolara), izjavila je za Reuters direktorica kompanije Snježana Kopruner.

“Razlog povećanja naših prihoda je to što smo preuzeli proizvodnju dijela robe koja se proizvodila u Kini”, dodala je.

Nedavna anketa njemačkih poslodavaca je pokazala da zemlje zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, smatraju poželjnim odredištima za ulaganja zbog niskih troškova rada, poreza i geografskog položaja, rekla je za Reuters Sophia Kluge iz njemačko-srpske Privredne komore.

Dodaje da su njemački poslodavci, iako navode infrastrukturu, upravljanje i političku nestabilnost kao izazove, također naglasili takozvanu “kulturološku blizinu” i svoje pozitivno iskustvo s radnicima iz regije.

Navedeni primjer je dio šireg trenda koji se događa još od 2021., koji dokazuju i brojevi. Vrijednost izvoza iz BIH je u 2021. bila gotovo za petinu veća nego 2019., a pokrivenost uvoza izvozom se popela s 58.9 posto na 66.1 posto.

U istom periodu je sličnim intenzitetom rastao izvoz iz Srbije, a pokrivenost uvoza izvozom je s 73.5 posto narasla na 75.6 posto. Izvoz Albanije je također rastao sličnom stopom iako je drastično rastao i uvoz pa je pokrivenost uvoza izvozom ostala oko 46 posto. Izvoz Sjeverne Makedonije u 2021. je također veći nego 2019. iako je rast bio manji nego u Srbiji, BIH i Albaniji.

Kompletan tekst je na ovom linku.

(Mostarski.ba)