Upoznajmo BiH/Općina Zavidovići

Zavidovići su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću.
Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Danas u općini Zavidovići živi 46.000 stanovnika, nastanjenih u 15. mjesnih zajednica sa 54. naselja.

Klima ovog područja je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 stepeni C. Ovdje, u kontinentalnom dijelu BiH sučeljavaju se hladne zime, blaga proljeća, topla ljeta i kišne jeseni. Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta “Krivaja” i s pravom je nazvan “grad drveta”.

Historija

Zavidovići su mlad grad, nastao krajem IX vijeka. Historičari tvrde da se Zavidovići po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Osmanlije su 1436. godine nakon što su zauzeli Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i vjerovati je da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja.

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanskog doba su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući. Dolazak Austro-Ugarske okreće novu stranicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom “Marpurgo i Parente” koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

Za razvoj turizma na teritoriji općine Zavidovići postoje veoma povoljni uslovi, jer ima sve ono što priroda može pružiti u te svrhe: prostrane bujne šume, veliko bogatstvo čistih tekućih voda sa mnogobrojnim kaskadama, slapovima i vodopadima, obilje visoke i niske divljači u šumama i raznovrsnim ribama u rijekama.

Značajna turistička mjesta su Kamenica i Maoča.

Kamene kugle

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 60 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini. Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.

A 2016. godine u naselju Podubravlje otkrivena je najveća kamena kugla u EU, a možda i u svijetu. Teška oko 30 tona.

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:

“Manastir Vozuća u Vozući” (graditeljska cjelina),
“Stara džamija u naselju Rujnica” (graditeljska cjelina),
“Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima” (graditeljska cjelina).

Manastir Vozuća

Manastir Vozuća ili Manastir Svete Trojice u Vozući je manastir Srpske pravoslavne crkve, Dabrobosanska mitropolija i nalazi se u općini Zavidovići, na lijevoj obali donjeg toka rijeke Krivaje, u podnožju planine Ozren.

Manastir Vozuća potječe, najvjerovatnije iz 16. vijeka, a najstariji pomen manastira Vozuće je iz 1617 godine od strane prepisivača Petra, koji je prepisao knjigu Lestvica u hramu Sv. Nikole, zvanom Vozuća. U toku svog postojanja pretrpio je mnogobrojna razaranja. Bio je napušten 160 godina, što je dovelo do znatnog propadanja tog sakralnog objekta. Manastir Vozuća je obnovljen 1859., a osvećen 1865. kada je i posvećen Svetoj Trojici.

Najveća stradanja manastir Vozuća je doživio u 20. vijeku. Krajem februara 1917. godine, austro-ugarske vojne vlasti su skinule zvono sa zvonika; septembra 1941. godine, i februara 1942. godine crkva je opljačkana. Godine 1970. proglašen je spomenikom kulture prve kategorije.

Graditeljska cjelina Manastir Vozuća  proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Stara džamija u naselju Rujnica

Iz naselja Kurtići (sadašnja općina Maglaj), u podnožju planine Ozren, 1918. godine je demontirana i prenesena džamija u Rujnicu, općina Zavidovići. U Rujnici je stara džamija funkcionisala do 1934. godine kada je izgađena nova džamija, u koju je ugrađena jedino prvobitna drvena munara. Ova džamija je bila u funkciji sve do 1988. god. Tada je zbog vremenskog nagrizanja počela propadati i nije više bila uslovna za obavljanje vjerskih obreda. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima

Upravna zgrada Krivaje (vila Krivaja) nalazi se u Zavidovićima, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 21. decembra 2018. godine, donijelo je odluku o proglašenju historijske građevine – upravna zgrada Krivaja d.o.o. za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Fabrički kompleks firme Krivaja d. o. o., predstavlja industrijsku zonu Zavidovića, koja je sa svoje sjeverne strane okružena željezničkom prugom, a sa svoje južne strane rijekom Bosnom, dok je urbana jezgra grada formirana na drugoj (desnoj) obali rijeke Bosne. Oko fabričkog kompleksa se nalaze zone individualnog i kolektivnog stanovanja. Upravna zgrada Krivaje nalazi se unutar kompleksa tvrtke Krivaja, uz njegovu krajnju zapadnu stranu.

Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu 1899. godine zaključila je ugovor sa firmama Eissler i Bruder iz Beča i Luis Ortlieb iz Minhena o pravu sječe četinarskih šuma u području rijeke Krivaje i Žep planine, u trajanju od 30 godina. Ove dvije firme su se udružile i 1900. godine kod Okružnog suda u Tuzli registrirale preduzeće Bosansko šumska industrija Eissler i Ortlieb u Zavidovićima.

Kasnije je suvlasnik firme postao i Fritz Regenstreiff. Pilana u Zavidovićima je izgrađena 1900. i u vrijeme svoje izgradnje, bila jedna od najvećih i najsavremenijih u Evropi. Uz pilanu su bili i drugi pogoni i sadržaji: radionica za oštrenje pila, 3 sušare drvene građe, finalna prerada-sandučara, kolonije (stambene barake) za radnike, vatrogasni toranj sa upravnom zgradom, ambulanta i drugi sadržaji.

Firma je zapošljavala oko 5000 radnika, od toga na samoj pilani oko 1500 radnika. Zajedno sa drugom zavidovićkom firmom Gregerson i sinovi, do početka Prvog svjetskog rata, zavidovićka preduzeća su zapošljavala više od ¼ ukupno zaposlenih radnika šumske industrije u Bosni i Hercegovini i proizvodila više od 1/3 ukupne količine oblove građe. U vrijeme austrougarske uprave, u periodu od 14 godina, firma “Eissler und Ortlieb” je posjekla, prevezla, u pilani obradila i dalje distribuirala ukupno 4.988.000 m3 četinarske mase.

Poznate ličnosti

Safet Sušić, fudbaler
Izet Čamdžić, profesor
Šefik Džaferović, član predsjedništva Bosne i Hercegovine
Mustafa Efendić, hafiz

(Mostarski.ba, Općina Zavidovići, zavidovići.ba)