Muzej Hercegovine: U proteklom vremenu publikovani sidžili vezani za Mostar i Hercegovinu
Foto: Ilustracija
Historičar Aladin Husić piše da u raznorodnim historijskim izvorima sidžili po svojoj prirodi predstavljaju vrlo sadržajne izvore koji omogućuju uvid u mnogostruke aspekte života onih područja kojima pripadaju. U ovoj vrsti historijskih izvora odražavaju se političke, ekonomske, društvene, socijalne, kulturne i mnoge druge prilike ne samo lokalnog nego i regionalnog područja, saopćeno je na Facebook stranici Muzeja Hercegovine Mostar.
Uz sarajevsku oblast, Hercegovina je predstavljala oblast za koju se, usprkos svim historijskim nedaćama, ipak, sačuvao veći broj sidžila u odnosu na sve druge krajeve Bosne.
Ali to područje ne karakterizira samo ta pojava. S pravom se može istaći da Hercegovina predstavlja prostor koji ima sreću da je u tom pogledu najbolje obrađeno područje.
Osim Sidžila mostarskog kadije 1632-1634, koji predstavlja jedan od rijetkih cjelovitih sidžila kako po svome sadržaju, tako i po obradi,
Hivzija Hasandedić najviše se bavio ovom vrstom historijskih izvora i radio na izradi regesta koja su već ranije u više navrata publikovana.
Tako su u proteklom vremenu publikovana sljedeći sidžili vezani za Mostar i Hercegovinu:
1. Sidžil mostarskog kadije 1632-1634, prijevod sa staroturskog, uvod i bilješke Muhamed A. Mujić, Prva književna komuna, Mostar 1987.
2. Sidžili mostarskog kadije, fragmenti iz 1044-1207 h. godine/1635-1793. godine, obradio: Hivzija Hasandedić, Arhiv HNK/HNŽ, Mostar 2001.
3. Sidžil blagajskog kadije, 1728-1732, obradio: Hivzija Hasandedić, Islamski kulturni centar Mostar, 2009.
4. Sidžil nevesinjskog kadije 1767-1775, obradio: Hivzija Hasandedić, Arhiv HNK/HNŽ, Mostar 2009.
5. Sidžil mostarskog kadije, fragmenti iz 1179-1182 h.g./1765-1769. godine, obradio: Hivzija Hasandedić, IC štamparija, Mostar 2014.
6. Sidžil mostarskog kadije 1243-1257, h. god./1828-1842. godine, obradio: Hivzija Hasandedić, Muzej Hercegovine, Mostar 2015.
Navedeni izvori govore, o dugotrajnoj kulturnoj tradiciji Mostara čiji su temelji udareni još sredinom 16. stoljeća osnivanjem nekoliko biblioteka u Mostaru, vakufljenjem knjiga Ćejvan Ćehaje, Karađozbega, Bajezidagića, Ahmed-age Daruseadeta, Mustafe Ejubovića – Šejh Juje, i drugih neznanih, ali i o kontinuitetu ,,kulture knjige“ u ovom gradu prepoznatljivom kao posebnoj školi znanosti.
(Opširnije u časopisu za kulturno i historijsko nasljeđe HERCEGOVINA br 18, 2019 godina)
https://www.facebook.com/muzejhercegovine/photos/a.1484862695150343/2496854773951125/
(Mostarski.ba/Muzej Hercegovine Mostar)
