Vakufnama Gazi Husrev-bega iz 1531. godine

U novembru 1531. godine datirana je prva vakufnama Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžak-bega i namjesnika Osmanskog carstva. Prva vakufnama je pisana za džamiju, imaret i hanikah, od tri njegove vakufname (druge dvije su iz 1537. godine) koje predstavljaju dokumente kao temelj za pravnu osnovu formiranja Gazi Husrev-begovog vakufa kao jedne detaljno organizirane složene institucije, koja postoji i dan-danas. Izgradnjom ovih vakufa upravo je Gazi Husrev-beg jedna od najistaknutijih povijesnih ličnosti zaslužnih za urbani i kulturno-prosvjetni razvoj Sarajeva u osmanskom periodu. Historijski arhiv Sarajevo čuva prijepis ove vakufname koji datira s kraja 19. stoljeća. (HAS, OZ-HK-389)

Tekst vakufname glasi: „Svakog umnog i razboritog čovjeka će se dojmiti, da je ovaj svijet prolazan i zavičaj dosade i nesreća. Nije svijet ni kuća ni stan, on je tek prolaz, kroz koji se ulazi u kuću spasenja ili pakao, a za to je pametan onaj, koji se na ovome svijetu ne prevari, koji mu ne vjeruje, koji ga ne gleda ljubavnim očima, te mu se ne prilagodi. Sretan je onaj čovjek, koji na sebi priliku uzima te današnji dan na jučerašnji primjeni i koji, čekajući vrijeme smrti, u svome radu ne pogriješi. Dobra djela gone zlo, a najuzvišenije od dobrih djela je milodar, najuzvišeniji milodar je onaj, koji ostaje zauvijek, a od dobrotvornih djela opet je najljepše ono, koje jest, odnosno koje će se trajno ponavljati. Jasno je, da je od trajnih dobrotvornih djela najdulje zajamčeno dobročinstvo vakuf. Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjega dana završava.“

IZVOR: Historijski arhiv Sarajevo