FOTO/Promocija knjige “Nekazano” upriličena u Centru za kulturu Mostar

Foto: Ilustracija
Promocija knjige “Nekazano” autorice Arnele Lele Dabić upriličena je večeras u Centru za kulturu Mostar.
Kako je kazala autorica, knjigu je posvetila preminulom prijatelju koji je zaslužan da pjesme koje je sakupljala ugledaju svjetlo dana.
“Većina pjesama nastala je davno i one su sve bile sakupljene na jednom mjestu na kojem sam ih čuvala, ali zahvaljujući mom prijatelju one su ugledale svjetlo dana. Nažalost, on nije dočekao da prisustvuje tom momentu tako da ovu knjigu posvećujem njemu. Sve pjesme su veoma emotivne ali pogledati u publiku i vidjeti da njegovog lica nema među prisutnima to je ono najteže”, kazala je Dabić za Mostarski.ba.
Poruka autorice je da ne krijemo svoja osjećanja, te da je život ljepši uz iskrenost.
“Poruka za sve da nikad ne krijemo svoja osjećanja, da ih uvijek kažemo onako kako ih osjećamo i doživljavamo, nema razloga da se krijemo. Ljudi smo, biće nam život ljepši uz iskrenost”, poručuje Dabić.
Recenzentica knjige Esma Džiho istakla je kako je “Nekazano” ono što je kazano u tišini sobe među četiri zida, u tišini noći i samo za sebe, ponekad to nekazano poželi izaći u javnost i postane kazano.
“Rijetki su ljudi koji imaju čast govoriti o nečijoj umjetnosti, a ja sam sretna evo što pripadam ovim rijetkim i što mi je Lela ukazala povjerenje da napišem recenziju za njen privijenac i da budem lektor istoga. Kao lektor ja zaista nisam imala dosta posla, Lela je to lijepo posložila, a kao recenzent ja sam doživjela i zabilježila svaku Lelinu emociju koja proizilazi iz svakog njenog stiha. Njena knjiga se zove “Nekazano”, nekazano je ono što je kazano u tišini sobe među četiri zida, u tišini noći i samo za sebe ponekad to nekazano poželi izaći u javnost i postane kazano, to je upravo Lela uradila svojom knjigom poezije”, istakla je Džiho.
Prema riječima Darija Terzića, urednika kulturnog programa Centra za kulturu Mostar i jednog od promotora, riječ je o autoričinoj prvoj zbirci poezije koja je nastala u zadnje tri-četiri godine.
“Ima tu ljubavnih pjesama, ima i pjesama o ljudima koji su Leli bili dragi, s kojima se susrela u životu ali koji, nažalost, više nisu tu. To je jedno traganje sebe i kao žene i kao čovjeka i kao pojedinca, traženje nekog svog identiteta u mnoštvu identiteta”, naglasio je Terzić.
Osim knjige, večeras je u Centru za kulturu predstavljeno i desetak slika Arnele Lele Dabić.

Terzić kaže kako su to slike koje unose optimizam.
“Slike su prilično šarene, pune boja, a nastajale su u jednom periodu kada je autorica pokušavala da izrazi sebe i vjerovatno su tu jače boje kako bi se ubila i neka nostalgija. Mačka je njena omiljena životinja, a imamo tu i dva- tri portreta i autoportet. Uglavnom, slike su pune življih boja koje unose optimizam”, istakao je Terzić.
Arnela Lela Dabić je rođena u Podgorici 11. novembra 1978. godine. Zvanje profesorice predškolskog odgoja i obrazovanja stekla je je 2007. godine na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, gradu u kojem godinama živi.
Rezultat njene ljubavi za pisanu riječ su mnogobrojna priznanja, pohvale na raznim regionalnim te međunarodnim književnim i pjesničkim konkursima (Pisci i Književnost, u Zagrebu i dr.).
Predstavila se i na književnom festivalu “Krik žene” (Dominikanska republika). Institut za kulturu i informisanje “Dragutin Novak” iz Ludbrega je njenu haiku poeziju uvrstio u svoj zbornik “Haiku 2023” dok su se njene “Tri kratke priče” našle među najljepšim pričama na XXII konkursu savremene književnosti te uvrštene u zbornik “Pevač na krovu” izdavačke kuće “Alma” iz Beograda. Osim za odrasle piše i za djecu, i to: priče, pjesme, igrokaze.
(Mostarski.ba)

Velež slavio u Mostaru: Pobjedom nad Rudarom do trećeg mjesta na tabeli

Albanski kulturni centar obilježio Dan nezavisnosti Albanije u Sarajevu

Vijeće ministara BiH zaduženo da PSBiH dostavi Program reformi za provođenje Plana rasta

Zločin o kojem se šutjelo 100 godina: Potomci ubijenih i prisilno raseljenih iz Šahovića traže istinu i pravdu

Papa Lav XIV u Turskoj: Trenutak moralne diplomatije u epohi tvrde moći




