Washington pozvao Azerbejdžan da prekine akciju u Nagorno-Karabahu

Foto: Ilustracija
Washington je pozvao Azerbejdžan da zaustavi vojnu akciju koju je u utorak pokrenuo na Nagorno-Karabah koji kontrolira Armenija, dok je Rusija pozvala obje strane u sukobu da zaustave krvoproliće u planinskoj i spornoj regiji.
Nakon višemjesečnog porasta napetosti u Nagorno-Karabahu na južnom Kavkazu pod kontrolom Armenije, Azerbejdžan je tu poslao trupe potpomognute artiljerijskim napadima, u pokušaju da otcijepljenu regiju dovede u red.
Karabah je međunarodno priznat kao teritorija Azerbejdžana, ali dijelom ga predvode separatističke armenske vlasti koje tvrde da je to njihova pradomovina.
Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je i s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i premijerom Armenije Nikolom Pašinjanom, pozivajući Baku da deeskalira situaciju.
“Razgovarao sam danas s azerbejdžanskim predsjednikom Alijevim i pozvao ga da odmah prekine vojne akcije u Nagorno-Karabahu”, naveo je Blinken na društvenim mrežama.
Američki State department saopćio je da je Alijev “izrazio spremnost” da prekine neprijateljstva i održi sastanak s predstavnicima Nagorno-Karabaha.
Blinken je poručio Pašinjanu u telefonskom razgovoru da Armenija ima punu podršku Washingtona.
Armenija je preuzela kontrolu nad velikim dijelovima teritorije u ratu koji se odvijao nakon raspada Sovjetskog Saveza. Azerbejdžan je povratio većinu toga u šestosedmičnom sukobu 2020. godine, koji je okončan primirjem uz rusko posredovanje.
Još nije jasno da li će akcije Bakua pokrenuti sukob u Armeniji, ali bi borbe u Karabahu mogle promijeniti geopolitičku ravnotežu na južnom Kavkazu.
Rusija – ometena vlastitim ratom u Ukrajini – nastoji da sačuva utjecaj u regiji, ispresijecanoj naftovodima i gasovodima, suočena s većom aktivnošću Turske, koja podržava Azerbejdžan.
Separatističke vlasti Karabaha saopćile su da je 27 ljudi ubijeno, uključujući dvoje civila, a više od 200 je ranjeno u vojnoj akciji Bakua u utorak. Mještani nekih sela su evakuisani, tvrde one.
Moskva je u srijedu ujutru pozvala obje strane da zaustave krvoproliće i neprijateljstva i vrate se na provedbu sporazuma o prekidu vatre iz 2020. godine.
– Pozivamo sukobljene strane da odmah zaustave krvoproliće, zaustave neprijateljstva i otklone mogućnost civilnih žrtava – navodi se u saopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na platformi za razmjenu poruka Telegram.
Odnosi između Rusije i Armenije – tradicionalnih saveznika značajno su se pogoršali otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. i dodatno su se pokvarili posljednjih mjeseci zbog, kako Jerevan navodi, neuspjeha Moskve da se u potpunosti poštuje sporazum o prekidu vatre iz 2020. godine.
Jerevan, koji je vodio periodične mirovne pregovore sa Azerbejdžanom, uključujući pitanja o budućnosti Karabaha, osudio je “agresiju punog razmjera” Bakua na narod Karabaha i optužio Azerbejdžan za granatiranje gradova i sela.
Baku je saopćio kako je njegova namjera “razoružati i osigurati povlačenje formacija armenskih oružanih snaga sa naših teritorija i neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu”, prenosi Reuters.
(Fena)

Musa Ćazim Ćatić, najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne

CIK BiH – Razvijena nova aplikacija za podnošenje finansijskih izvještaja političkih stranaka

Kada pomjeramo kazaljke?

Mostarskom policajcu pet godina i šest mjeseci zatvora za trgovinu kokainom

Erupcija nasilja: Treći napad na maloljetnike u sedam dana u Mostaru






