Evropska sedmica borbe protiv pretilosti – Prevencijom do sprečavanja bolesti

Savremeno javno zdravstvo suočeno je s pandemijom hroničnih nezaraznih bolesti. To se objašnjava sve većom industrijalizacijom i ekonomskim razvojem, te globalizacijom tržišta prehrambenih proizvoda, što je uzrokovalo promjene u načinu života, naročito smanjenju fizičke aktivnosti i promjenama tradicionalnih prehrambenih navika.

Naglasili su to iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) povodom Evropske sedmice borbe protiv pretilosti, koja je u toku i traje do kraja ovog mjeseca.

– Nepravilna prehrana uz sjedilački način života i posljedičnu pretilost, vodeći su etiološki faktori rizika za razvoj brojnih hroničnih oboljenja. S druge strane, pravilnom prehranom i umjerenom fizičkom aktivnošću moguće je prevenirati pretilost, očuvati zdravlje i spriječiti razvoj niza bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, hipertenzija, moždani i srčani udar, inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, neke vrste karcinoma (debelog crijeva, maternice, dojke,..), depresija, osteoporoza – kaže Maja Jonjić – Trifković, nutricionistica INZ-a.

Podaci koji se obrađuju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) procjenjuju stanje po zemljama, a zemlje s više od 30 posto populacije s povećanim indeksom tjelesne mase su Katar sa 43 posto, Kuvajt 38, Ujedinjeni Arapski Emirati 39,2 i SAD 32, a procjene za BiH se kreću oko 17 posto, za Hrvatsku oko 22, za Sloveniju 24, a za Srbiju 18,5 posto.

Kako navode iz INZ-a, roditelji su vrlo važne osobe u razvoju i rastu djeteta jer predstavljaju glavnu ulogu u oblikovanju životnih navika djeteta. Kroz odrastanje djeca od roditelja usvajaju prehrambene navike, pravilan odabir i unos hrane, fizičku aktivnost, kretanje i boravak izvan kuće.

Nasljedni faktori mogu uključivati brzinu metabolizma, način raspoređenosti masnoća, energetsku reakciju na pretjerano jedenje itd. Ukoliko se u obitelji konzumira i preferira pravilna prehrana, velika je vjerojatnost da će dijete zadržati i prakticirati takve zdrave prehrambene navike i u budućnosti.

Vrlo je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama kako bi i sami znali i mogli prepoznati zdravu od nezdrave hrane koja bi mogla loše utjecati na njihovo zdravlje, na taj način roditelji bi trebali poslužiti kao pravi primjer svojoj djeci.

Nutricionistica INZ-a kaže da se savjeti za pravilnu prehranu sastoje od nekoliko jednostavnih pravila. Prehrana treba biti raznolika, raznobojna i sezonska, a potrebno je voditi računa da se ne pretjera s količinom dnevno unesene hrane.

(Fena)