Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika podsjeća nas na obavezu očuvanja i unapređenja maternjeg jezika

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se od 21. februara 2000. godine, na prijedlog Bangladeša, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja maternjeg jezika. Pravo učenika u Bosni i Hercegovinu na nastavu na maternjem jeziku i dalje nije u potpunosti riješeno.

Zadnjih godina u manjem bh. entitetu se vodi borba za pravo na nastavu na bosanskom jeziku u povratničkim sredinama. Također, u Federaciji BiH u pojedinim gradovima konstitutivni narodi koji su manjina često su zakinuti na nastavu na svom jeziku.

Tim povodom razgovaramo s ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. Adnanom Velegićem o značaju obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika i prava učenika.

„Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika podsjeća nas na obavezu očuvanja i unapređenja maternjeg jezika, kao jednog od najvažnijih elemenata našeg identiteta. Kako je navedeno u dokumentu međunarodne organizacije UNESCO, maternji jezik predstavlja put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti. Stoga je važno da se obilježavanju ovog dana, naročito kroz obrazovni sistem – manifestacijama i drugim aktivnostima –  posveti posebna pažnja, kako bismo našim učenicima razvijali svijest o njegovom značaju, te ih podsticali na izučavanje historije jezika i književnosti naroda Bosne i Hercegovine i na usavršavanje jezičke komunikacije i pismenosti“, izjavio je ministar Velagić za portal Mostarski.ba.

Svjetski dan maternjeg jezika je prilika da se osvrnemo na složenu tematiku obrazovanja u bosanskohercegovačkom društvu.

Pitali smo ministra da li svi učenici u HNK imaju pravo na obrazovanje na svom maternjem jeziku shodno Ustavu Kantona, entiteta i države BiH?

„S obzirom na nadležnosti, obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je kompleksan i ta kompleksnost se na neki način reflektira i na obrazovanje na maternjem jezika. Nažalost, svjedočimo osporavanjima bosanskog jezika i konkretnim primjerima diskriminacije po osnovu jezika u manjem bosanskohercegovačkom entitetu. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakonu o srednjem odgoju i obrazovanja, jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavaju se u osnovnim i srednjim školama u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, a nastava se izvodi na jednom od tri službena jezika u skladu s nastavnim planovima i programima, te slobodno izraženoj volji roditelja ili staratelja. Uzimajući u obzir činjenicu da je obrazovni sistem jedna od najvažnijih oblasti svakog društva, u multinacionalnim i multietničkim društvima kao što je naša država, izuzetno je važno da kroz cjelokupan obrazovni sistem učenicima razvijamo svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i naslijeđu, u skladu s civilizacijskim tekovinama, uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, trpeljivost i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu“, ističe ministar Velagić.

Na kraju razgovara dr. Velagić je u ime Ministarstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK i u svoje lično ime čestitao učenicima i građanima HNK Međunarodni dan maternjeg jezika.