Dr Hakmi za Mostarski.ba: BiH i Sirija su multinacionalne i multikonfesionalne države

Mohammed-Sharif Hakmi, rođeni Sirijac koji više od 40 godina živi i radi u BiH, u intervjuu za portal Mostarski.ba govori o sličnostima između Sirije i BiH, o njenoj obnovi, razmjeni iskustava, odnosu drugih država prema Siriji i načinima kako građani BiH mogu da pomognu obnovu Sirije.

Naš sagovornik u Jugoslaviju dolazi sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća na studij medicine. Ostaje u Bosni i Hercegovini gdje osniva porodicu i gradi uspješnu karijeru doktora medicine, NVO aktiviste i humaniste. On je državljanin BiH i predsjednik Društvenog kongresa Sirijaca. Ova organizacija je od Arapskog proljeća postala prepoznatljivo lice sirijske zajednice u BiH.

Dr Hakimi je nedavno prvi put posjetio Siriju i rodni Homs nakon 1983. godine te je postao istaknuti koordinator iz BiH u obnovi Sirije.

Kakve su sličnosti između Bosne i Hercegovine i Sirije, kao multietničke i multikonfesionalne države?

Mnogo je sličnosti Sirije sa Bosnom i Hercegovinom… Sirija je takođe multinacionalna i multikonfesionalna država u kojoj žive različiti narodi i manjine, ali i veliki broj različitih religijskih manjina. Smatram da smo po pitanju konfesionalne pripadnosti država na čijem tlu živi jako veliki broj sljedbenika različitih religija. U Siriji su većinski suniti kojih je oko 87 %, zatim aleviti, pravoslavni  kršćani, katolici, druzi, ismailije, šiiti i još mnogo drugih religijskih grupa koji su u manjem broju, ali čije slobode nikad nisu bile ugrožene.

Pad Assadovog režima doveo je do nove situacije u Siriji. Da li se povećala potreba za humanitarnom pomoći? Koje su aktivnosti Vašeg Udruženja u tom kontekstu i kakva je reakcija donatora?

Sirija nije siromašna zemlja. Mi posjedujemo mnoge prirodne resurse na čijoj eksplataciji se mora raditi. 55- godišnji režim porodice Al Assad je Siriju osiromašio. Državnu imovinu, ali i građane je tretirao kao vlastitu svojinu. Sirijski narod se 2011. godine odvažio suprostaviti takvoj vrsti torture. Svjedočili smo da je režim pokušavajući ugušiti otpor nemilosrdno rušio čitava naselja i gradove. Trebat će jako dugo vremena za oporavak i obnovu zemlje. U tom kontekstu svaka vrsta humanitarne, ali i psihološke pomoći i podrške sirijskom narodu će dobro doći.

Mogu li se neka iskustva iz obnove Bosne i Hercegovine nakon Agresije iskoristiti u obnovi Sirije?

Trenutno imamo u planu otvaranje centra za podršku ženama pogođenim ratnim dešavanjima u Siriji. S obzirom da je Bosna i Hercegovina prošla kroz slično iskustvo tokom Agresije, svakako smatram da ovo iskustvo možemo iskoristiti u cilju omogućavanja nužne podrške ženama u Siriji. Smatram da nevladine organizacije i udruženja, sa kojima sam već stupio u kontakt, mogu značajno doprinijeti obnovi psihološkog zdravlja i omogućiti pravilnu integraciju žena žrtava rata u društvo.

Kako gledate na dinamiku obnove Sirije, šta su prioriteti? Koje su vaše procjene o tome na koje se zemlje u regionu Sirija najviše može osloniti?

Sirijskom naroda je najbitnije sačuvati i održati mir i slobodu koju su skupo platili. Obnova države, infrastruture, ekonomije zahtijeva mnogo truda, sredstava kako vladajuće strukture tako i stranih investicija, ali i samog naroda i sigurno će ići naprijed. Kojim tempom će se to događati vidjet ćemo, to sigurno zavisi od mnogih faktora. Nova vlast je preuzela polaporušenu državu, ali jako sam optimističan po tom pitanju.

Kako sukobi i tenzije u svijetu, a posebno ono što se dešava u Gazi, mogu utjecati na dinamiku i obnovu Sirije?

Pitanje Gaze je glavno pitanje u cijelom arapskom svijetu, mogu čak reći i u cijelom svijetu. Palestina je bila i ostat će glavna briga u regionu, posebno za sirijski narod. Sirija je elhamdulilah oslobođna, ali ne smatramo se potpuno slobodnim sve dok naša braća u Palestini ne budu jednako oslobođeni od agresora.

Posjetili ste Siriju nakon više od 40 godina. Mnogi Sirijci su se integrisali u nova društva i postali uspješni i poznati. Kakva očekivanja imate od povratka Sirijaca iz cijelog svijeta u svoju domovinu? U jednom od svojih nedavnih intervjua spomenuli ste da preko milion Sirijaca živi van svoje domovine. Mogu li udruženja širom svijeta poput vašeg biti most koji povezuje Sirijce s njihovom domovinom? Koliko sirijska dijaspora može pomoći u obnovi i izgradnji nove Sirije?

U poslednjih 14 godina, vladajući režim je protjerao i raselio oko 6 miliona Sirijaca, a u proteklih 55 godina skoro isto toliko …. Veliki je  broj Sirijaca širom svijeta koji su uspješni intelektualci, biznismeni, ljekari, a kojima nije bilo dozvoljeno vratiti se niti posjećivati domovinu i rodbinu. Interesantno je da su oni svo ovo vrijeme bili i ostali izuzetno vezani za svoju domovinu i sad su dobili priliku kroz razne humanitarne i kulturne projekte dati svoj doprinos u izgradnji demokratske Sirije dostojne svakog njenog građanina.

Kakva su vaša očekivanja, da li će se i Zapadne zemlje uključiti u obnovu Sirije? Pitam vas, imajući u vidu da je diktator Asad pobjegao u Rusiju kod Putina…

Zapad će sigurno dobro razmotriti situaciju. Nadamo se da su svjetske sile svjesne da je Sirija ključna zemlja mira u regionu i da će podržati mir sa novom vladom Sirije.

Jedan ozbiljan izazov za novu sirijsku vladu je uspostavljanje nove diplomatske mreže koja će slijediti paradigmu nove politike. Može li sirijska dijaspora doprinijeti sa znanjem i kontaktima novim vlastima? Kao što Vi poznajete BiH i region Zapadnog Balkana, recimo…

Ovo što trenutno vidimo, potezi nove sirijske vlade ulijevaju puno povjerenje u obnovu i jačanje Sirije uz uključenje svih nas koji nastojimo svojoj domovini vratiti nekadašnji sjaj. Nova vlast je već izrazila želju za uključenjem sirijske dijaspore, koja broji više od 15 miliona pripadnika, u obnovi Sirije. Svakako ne sumnjam da smo svi mi zainteresirani da na najbolji mogući način donesemo prosperitet i cvjetanje naše zemlje, onakvo kakvo ona zasigurno i zaslužuje.

Kako vidite potencijal za razvoj odnosa između BiH i Sirije?

Iz mog ličnog iskustva prilikom moje nedavne posjete Siriji prijatno me iznenadilo da sirijskom narodu Bosna i stradanje Bošnjaka u proteklom ratu nije nepoznanica. Sirijci uglavnom pokazuju jako puno empatije za bosanski narod. Zato mislim da je logičan slijed događaja uspostavljanje međudržavnih diplomatskih odnosa, a volje među narodima ne nedostaje.

Kako konkretno država i građani Bosne i Hercegovine sada mogu pomoći u obnovi Sirije?

Pružiti podršku nekome ko je u potrebi je velika stvar. Bosna i Hercegovina je u proteklom ratu također proživjela ratna razaranja, gubitke, logore… Bosanski narod zasigurno suoseća sa sirijskim narodom i ne sumnjam da će se truditi na sve moguće načine pružiti pomoć ljudima u potrebi. Pored humanitarne pomoći, koja je svakako potrebna, svjesni smo da smo mi u Bosni i Hercegovini i pored velike želje da pomognemo, i dalje zemlja u tranziciji. Ipak ono što izdvaja Bosnu i Hercegovinu i način na koji se može pružiti pomoć, jeste prijenos iskustava preživjelih. U pokušaju pomoći Siriji, na možda i potrebniji način od materijalnog, osnovao sam udruženje “Most Prijateljstva” koji će nadam se, biti spona između Bosne i Hercegovine i Sirije a čiji je cilj prijenos iskustava i pružanje medicinske i psihološke pomoći ženama, djeci i najosjetljiivijoj kategoriji stanovništva, nakon preživljenih ratnih strahota. Također Bosna i Hercegovina može podijeliti svoja iskustva u traženju nestalih osoba, jer se u Siriji po ovo pitanju govori o iznimno velikim brojkama.

(Mostarski.ba)