Amar Imamović: Hafiz Širazi nije samo pjesnik Irana 14. stoljeća, on je i naš savremenik

U vremenu kada pažnja traje svega nekoliko sekundi, a duhovna baština često ostaje zarobljena na policama biblioteka, Fondacija Baština duhovnosti iz Mostara na čelu s Amarom Imamovićem poduzima hrabar korak da je oživi kroz inovativne projekte. Prije dvije sedmice u njihovom izdanju svjetlo dana ugledao je rukopis “101 gazel” Hafiza Širazija, a prije nekoliko dana na YouTube kanalu Fondacije osvanuo je i u audio te video verziji. Na ovaj način poezija perzijskog velikana Hafiza Širazija pretvorena je u živo iskustvo dostupno svima.

U razgovoru za Stav Amar Imamović, pokretačka snaga ove misije, objašnjava zašto poezija nije samo za čitanje, već i za doživljaj, kako se čuva naslijeđe u digitalnom dobu i zašto je njihov rad, od snimanja gazela, objave u zvučnoj i vizuelnoj varijanti poezije velikih divanskih pjesnika sve do izdavanja nagrađivanog časopisa “Živa baština”, zapravo prostor “tihe duhovne revolucije”.

Na samom početku nam govori da je Hafizova poezija zvučna, melodična, gotovo muzička, i kada se interpretira s osjećajem i razumijevanjem, dobija dodatnu dimenziju.

– Audio i video izdanje omogućavaju upravo to – susret s Hafizom kroz glas, zvuk i sliku. A lično volim slušati perzijsku poeziju u originalu. Njena lepršavost, ritam i melodičnost na perzijskom jeziku ostavljaju snažan estetski i duhovni utisak. U jednom trenutku sam poželio da, koliko god to prijevod na bosanski jezik može prenijeti, pokušam taj osjećaj i doživljaj ponuditi i našem govornom području. U širem smislu, željeli smo i da približimo i ojačamo kulturu slušanja poezije, da ona ponovno postane nešto što se ne samo čita, već i doživljava glasom, s tim da smo tom doživljaju podarili i video okvir da i oči učestvuju u lijepom.

Hafizovi gazeli kao spoj ljubavi, duhovnosti i mudrosti

Svjesni smo, nastavlja Imamović, da živimo u vremenu kada pažnja traje nekoliko sekundi. Zato je važno prilagoditi formu, ali ne i suštinu. Prema njegovim riječima, Hafizovi stihovi zaslužuju da budu dostupni i onima koji možda ne posegnu odmah za knjigom, ali mogu poslušati interpretaciju dok putuju, ili je pogledati kao kratki video. Na ovaj način, kaže, čuvamo duhovnu baštinu, ali je činimo i živom i prisutnom.

– Hafiz je pjesnik univerzalne poruke. Njegovi gazeli su spoj ljubavi, duhovnosti i mudrosti. On govori srcu svakog čovjeka, bez obzira na vrijeme, jezik ili vjeru. U tom smislu, Hafiz nije samo pjesnik Irana 14. stoljeća – on je i naš savremenik. Teme kojima se on bavi su vječne i univerzalne: ljubav, traganje za smislom, duhovnost i težnja ka Apsolutnoj Ljepoti, tj. Bogu. Hafiz Širazi je ove teme opjevane u lirskom stilu učinio toliko lijepim da je ostavio i ostavlja traga na cijelu svjetsku književnost. Ovdje je dovoljno reći da je Goethe bio toliko opčinjen poezijom Hafiza Širazija da je jednom prilikom u poznim godina svoga života izjavio, parafraziram, “konačno sam našao sebi ravnog ko me može razumjeti i s kim mogu imati dijalog”.

U njegovim stihovima probuđena srca, u kojima plamti čežnja, žar ljubavi i glad za duhovnošću, pronalaze odgovore za svoja pitanja i stanja duše. Hafiz Širazi je sagorjeli duhovni putnik koji koristi poeziju kao vrhunski jezički izraz – ne samo da bi oslikao ljepote i iskušenja duhovnog puta, već i da bi druge ohrabrio i inspirirao na tom istom putovanju. Zato njegovi gazeli nisu samo pjesnički dragulji, već i putokazi duši.

Kada samo našeg sagovornika pitali kako je tekao proces snimanja gazela Hafiza Širazija, on je ponovio da je cijeli proces započeo iz lične ljubavi prema perzijskoj poeziji i potrebe da se ta ljepota prenese našem jeziku i slušaocima. Ideja je krenula spontano, najprije s prijateljima, kroz probna snimanja i razgovore, a zatim se krug saradnika prirodno širio.

– Od početka smo znali da ne želimo da sve gazele interpretira samo jedan glas jer bi to s vremenom moglo djelovati monotono. Zato smo odlučili da uključimo više glasova, na kraju ih je bilo četvero, svaki sa svojim senzibilitetom i izrazom. Među njima je i Benjamin Mušinović iz Konjica, glas koji je već prepoznatljiv široj publici i koji ne treba posebno predstavljati. Zatim Samir Sarajlić, dugogodišnji radijski voditelj s Radija Jablanica, čiji topli, smireni glas publika već poznaje putem njegovih čestih objava na društvenim mrežama u kojima čita poeziju. Amira Redžić, također s radijskim iskustvom, realizirala je veliki projekt snimanja audio prijevoda Kur’ana na bosanski jezik. Posebno nam je drago što smo kroz ovaj projekt otkrili i Senadu, a za nju smo saznali zahvaljujući videozapisima poezije koje objavljuje na Facebooku. Njen glas je toliko blag i topao da je mnogi upoređuju s legendarnom Nadom Đurevskom.

Većina audio snimanja realizirana je u studiju Ammara Jažića u Sarajevu, vrhunskog stručnjaka za zvuk. Njegov doprinos tehničkoj i emotivnoj kvaliteti ovog projekta bio je izuzetno značajan.

– S obzirom na obim posla i broj uključenih saradnika, cijela produkcija je trajala nešto više od godinu zajedno s produkcijom videa u režiji Amira Al-Baldavija. Bio je to istovremeno izazovan, ali i vrlo ispunjavajući proces, spoj profesionalizma, entuzijazma i ljubavi prema duhovnoj poeziji.

Audio izdanja rukopisa divanskih pjesnika

Ranije je “Baština duhovnosti” radila na audio i video verzijama poezije znamenitih divanskih pjesnika. Amar Imamović nas upoznaje s tim koliko je bitno i ovaj vrlo važan dio bošnjačke pjesničke tradicije “konvertirati” u savremenije formate. Uz to, otkriva nam hoće li “Baština duhovnosti” nastaviti s ovom praksom snimanja.

– To nam je jedna od temeljnih misija. Divanska poezija je neizostavni dio naše književne baštine, ali danas je nepravedno zaboravljena. Naš zadatak je da joj damo novi glas u savremenom svijetu, da ne ostane samo fusnota u akademskim radovima, već da se vrati među ljude, kroz format koji im je blizak. Glasom, slikom i zvukom želimo tu poeziju učiniti ponovno živom, prisutnom i emotivno dostupnom.

Posebno nam je predstavljao zadovoljstvo rad na divanskoj poeziji mostarskih pjesnika. Mostar nije samo geografski, već i duhovni i kulturni centar koji je iznjedrio cijelu plejadu divanskih pjesnika čija su djela, nažalost, danas često zanemarivana. Upravo iz tog razloga odlučili smo im posvetiti posebnu pažnju, ne samo kao izdavači, već i kao interpretatori njihovih stihova u audio i video formi.

Radili su, između ostalih, na djelima pjesnika kao što su Fevzi Mostari, čiji je “Bulbulistan” jedno od najznačajnijih djela bošnjačke i cjelokupne bh. klasične književnosti iz osmanskog perioda, ali i na stihovima Zijaji Mostarca, Medžazi Mostarca, Ahmed Rušdi Mostarca, Senai Mostarca, Derviš-paše Bajezidagića i drugih. Njihove riječi, iako pisane stoljećima ranije, i danas govore jasno i duboko ako ih se pročita ili čuje srcem.

– Cilj nam je bio ne samo učiniti njihova djela dostupnijima publici, već i pokazati kako ta poezija, i u svom jeziku i u svojoj poruci, nadilazi vrijeme. Ona podsjeća na zaboravljeni unutarnji svijet, onaj gdje jezik postaje sredstvo za susret sa sobom i s Apsolutnim. Ovi projekti su za nas istovremeno bili i čast i odgovornost jer je riječ o baštini koju ne smijemo prepustiti zaboravu. Stoga, imamo u planu da nastavimo s ovim radom i u budućnosti.

Časopis “Živa baština”, prostor tihe duhovne revolucije

“Baština duhovnosti” je izdavač i časopisa za filozofiju i gnozu “Živa baština”, lista koji je nagrađen na 36. međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, održanom u proljeće, i to u kategoriji za najbolji časopis iz oblasti književnosti, filozofije, sociologije i drugih humanističkih i društvenih nauka. Amar Imamović naglašava da je časopis “Živa baština” danas sigurno jedan od najvažnijih prostora za razmatranje i promišljanje o duhovnosti, filozofiji i sufizmu, tj. o unutarnjim dimenzijama religije na bosanskom jeziku.

– U vremenu kada je sav javni diskurs preplavljen površnošću i dnevno-političkim šumom, ovakav časopis nudi nešto sasvim suprotno – tišinu, dubinu i prostor za istinsko razmatranje pitanja smisla, Boga, čovjeka, svijeta i unutarnjeg razvoja čovjeka. Naš primarni cilj od samog početka bio je da “Živa baština” ne bude samo akademski časopis, već da tekstovi koje objavljujemo mogu dodirnuti čitatelja, promijeniti način na koji promišlja, osjeća i djeluje. To je, naravno, zahtijevalo veliku posvećenost – i u izboru autora, i u uređivačkom radu, ali i u njegovoj grafičkoj i estetskoj prezentaciji. Željeli smo da svako izdanje bude i misaoni i vizuelni doživljaj.

Najvažnija karika u razvoju časopisa, priznaje, bila je vjera u to da ima publike za ovakav sadržaj i ona se, pokazalo se, uistinu pojavila. Posebno njegov tim i njega raduje što ovaj časopis čitaju i mladi ljudi, studenti filozofije, teologije, islamskih nauka, ali i svi oni koji osjećaju potrebu za dubljom duhovnom orijentacijom u životu.

– Nagrada na Sarajevskom sajmu knjiga za nas je bila potvrda da idemo ispravnim putem, ali i dodatna obaveza da nastavimo s još većom pažnjom, dosljednošću i autentičnošću. “Živa baština” je više od časopisa, ona je, u suštini, prostor jedne tihe duhovne revolucije u našem jeziku i kulturnom prostoru.

Amar Imamović nam govori da ne isključuje mogućnost da će se u bliskoj budućnosti okrenuti i prema nekim savremenijim medijskim formatima. Kako kaže, mediji su prostor komunikacije i ako već žele da poruka koju nose ostane živa, dostupna i relevantna, moraju je prilagoditi kanalima kojima se savremeni čovjek danas prirodno kreće.

– Zato već sada radimo na snimanju jednog dokumentarnog filma kroz koji želimo predstaviti neke izuzetno važne epizode iz duhovne historije Bosne – ličnosti, prostore, tekstove i predaje koji su oblikovali naš duhovni pejzaž, a koji su često ostali u sjeni ili zapostavljeni. Naš cilj nije samo biti prisutan na tim platformama, već ponuditi sadržaj koji ima dubinu, ali i formu koja je primamljiva i pitka za današnjeg slušaoca i gledaoca. U digitalnom prostoru dominira brzina, ali vjerujemo da i tu ima mjesta za mirniji, smisleniji ton, samo ga treba pažljivo oblikovati.

Fondacija Baština duhovnosti ima iskustvo rada i na nekoliko različitih radijskih formata koje je njenu ekipu, priznaje Imamović, mnogo naučilo: koliko je važno pripremiti sadržaj s pažnjom, ali i koliko glas i riječ mogu duboko doprijeti do čovjeka, posebno ako dolaze iz unutarnje autentičnosti. Taj pristup žele prenijeti i u nove formate, bilo da je riječ o intimnom podcast razgovoru, kratkom duhovnom promišljanju u video formi, ili pažljivo dizajniranom postu na društvenim mrežama.

– Naša poruka nije vezana za jedno vrijeme ni jedan medij. Ona teži da bude univerzalna, a da bi to bila, mora pronaći svoj put i do novog slušaoca. Danas, taj put je digitalan i mi ga rado prihvatamo.

U pripremi nova izdanja

Iskreno govoreći, Amar Imamović podvlači da mu je svaka knjiga kao dijete, svaka nosi svoju priču, vrijeme, emociju i trud koji je uložen u njeno nastajanje. Zato je za njega teško izdvojiti samo jednu na kojoj trenutno, u svojstvu izdavača, radi sa svojim kolegama. Ipak, s obzirom na tok našeg razgovora i teme koje smo dotakli, izdvaja knjigu “Dozvoljena magija – antologija perzijskih rubaija” autora Hamze Halitovića.

– Ova knjiga je izuzetno vrijedno i pažljivo pripremljeno djelo koje je na prošlogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu proglašeno za najbolju knjigu u kategoriji sistematskog objavljivanja svjetske književnosti. Riječ je o zbirci koja na briljantan način donosi duh, formu i filozofsku dubinu perzijskih četverostihova, rubaija, čineći ih dostupnim i našoj čitalačkoj publici kroz jasan, poetičan i vjeran prijevod. Ovo je prva knjiga na prostoru Balkana koja pruža uvid u ovo važno pjesničko naslijeđe i specifičnu formu perzijske poezije.

Također, “Baština duhovnosti” smatra izuzetno važnim i prijevod jednog poznatog dvotomskog djela na perzijskom jeziku koje nudi dubok uvid u temeljna razmišljanja Mevlane Dželaluddina Rumija. Riječ je o kapitalnom djelu koje na jedinstven način sistematizira i pojašnjava ključne ideje i duhovne osnove Mevlaninog učenja.

– Trenutno smo na pola puta, a rad na ovom prijevodu nas istinski raduje i ispunjava. Ovaj projekt za nas nije samo izdavački poduhvat, već i čin kulturnog i duhovnog povezivanja, s izvorima, s tradicijom, ali i s dubljom potragom savremenog čovjeka za smislom. Prijevod radi prof. dr. Sedad Dizdarević, stručnjak koji se ovom tematikom bavi decenijama i koji je doktorirao na jednoj zanimljivoj temi, tj. do koje mjere su Mesnevija i mevlevijski tarikat utjecali na formiranje i razvoj bošnjačke kulture i divanske književnosti Bosne i Hercegovine. Njegovo znanje, predanost i osjećaj za duhovnu nijansu jezika čine ovaj prijevod ne samo tačnim, već i izuzetno živim i nadahnutim. Vjerujemo da će, kada bude završeno, ovo djelo postati nezaobilazan izvor za sve one koji žele dublje razumjeti Mevlanu, ne samo kao pjesnika, već kao duhovnog vodiča čije misli i danas snažno odzvanjaju.

Što se tiče audio i video produkcije, ohrabreni dosadašnjim reakcijama, nastavit će ulagati energiju, znanje i ljubav u ovu vrstu sadržaja zato što vjeruju da se kroz glas i sliku može prenijeti ono što pisana riječ ponekad ne može do kraja izraziti.

– To nam je svakako jedan od prioriteta u narednom periodu. Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da audio i video forme, kada su urađene s poštovanjem prema sadržaju i u visokoj produkciji, imaju izuzetno pozitivan odjek kod publike.

(Mostarski.ba)