Arhiv HNK u Sarajevu priredio izložbu o kulturnoj baštini institucija Hercegovine

Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), u okviru promocije kulturno-obrazovnog djelovanja i predstavljanja arhivske djelatnosti, priredio je izložbu plakata pod nazivom “Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNK (1955-1965 )“, koja je postavljena u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića u Sarajevu.

Izložbu je otvorila federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković koja je ovom prilikom istakla važnost očuvanja kulturne i historijske građe kao dijela zajedničkog identiteta, te zahvalila organizatorima na doprinosu u prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i šire.

Iz Arhiva su naveli kako izložba predstavlja prikaz i podsjetnik na duh vremena u periodu od 1955. do 1965. godine, te uključuje plakate koji se odnose na veći dio općina koje su bile pod nadležnošću Arhiva Hercegovine.

Direktor Arhiv HNK Amir Kadribegivić naglasio je kako se ovom izložbom predstavlja dio posebnog blaga Arhiva HNK koje se nalazi pohranjeno u fondovima i zbirkama Arhiva.

„Ova izložba nije samo zbirka dokumenta, plakata i druge arhivske građe, ona predstavlja svojevrsni most kulture između prošlih vremena i današnjeg trenutka, most između gradova, most između institucija i ljudi koji su oblikovali našu zajedničku historiju. Ova izložba je podsjetnik da Arhivi nisu samo čuvari papira i dokumenata, već i duha institucija koje su oblikovale našu prošlost i koje nas uče vrijednosti znanja, dijaloga i zajedničkog života. Upravo zbog toga nas kultura pamćenja čini odgovornim pred generacijama koje dolaze, zaključio je Kadribegović .

Direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović Džuvić izrazila je posebno zadovoljstvo što se kroz gostujuću izložbu izložbe „Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNK (1955-1965)“ povezali sa Ahivom HNK, i što smo u prilici ugostiti je u Bošnjačkom institutu. Arhivske izložbe, posebno izložbe poput ove, koje nam donose presjek kulturnih i društvenih događanja, i to samo 10 godina nakon Drugog svjetskog rata, od 1955 do 1965. godine, zorno pokazuju kulturno-prosvjetni razvoj i nivo kulturnog razvoja gradova i urbanih sredina u BiH, a koji opet reflektuju potrebe njihovog stanovništva, navela je direktorica Rizvanbegović Džuvić.

Izložba je, prije Sarajeva, bila postavljena u Mostaru, Konjicu, Trebinju i Jablanici.

(Mostarski.ba)