Asistivno pomaganje ključno za svakodnevni život osoba s invaliditetom

Asistivno pomaganje ključno je pitanje za kvalitet života i položaj osoba s invaliditetom u društvu, istaknuo je na okruglom stolu održanom u Mostaru u organizaciji Koalicije organizacija osoba s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskm kantonu (HNK).

Predsjednica Udruženja „Ružičnjak“ Jasna Rebac kazala je u izjavi za novinare kako je uspostavljanje asistencije i sistemskog rješenja kvalitetnog, sistemski uređenog asistivnog pomaganja, jedna od ključnih tema kojima se bavi Koalicija organizacija osoba s invaliditetom u HNK-u.

Kada je u pitanju institucija asistencije u školama, Rebac je istakla kako su u HNK-u postignuti značajni napreci.

“Prije nekoliko godina asistencija u nastavi za učenike s invaliditetom spominjala se tek u osnovnoškolskom obrazovanju, dok se srednjoškolsko obrazovanje uopće nije uzimalo u obzir, s obzirom da tada nije bilo zakonske obaveze za taj oblik podrške. Međutim, vidljiv je napredak i počela se pružati takva vrsta usluge, ali ona još uvijek nije sistemski uređena”, dodala je.

Prema njezinim riječima, ono o čemu se također mora razgovarati je profil kadrova koji rade kao asistenti u nastavi.

“Ne omalovažavamo mi niti osporavamo sposobnost osoba koje se posvete tom poslu, ali ipak moraju postojati jasna pravila i hodogrami koji određuju tko može biti asistent u obrazovanju, kada može biti asistent i koje su njegove obaveze, kako bi usluga bila kvalitetna i davala bolje rezultate”, poručila je Rebac .

Danijela Kegelj iz Udruženja „Vedri osmijeh“ istaknula je kako se u društvu najčešće govori o asistenciji u školama i vrtićima, no to je samo jedan aspekt asistencije.

“Asistencija je nešto što osoba pruža drugoj osobi, a ne skup propisa i sličnih stvari. Već smo je spominjali kroz lokalne akcijske planove, no nažalost, nikada nije zakonski regulirana. Pravilnici o asistenciji ne postoje, nije definirano tko može biti asistent. Ono što je važno istaknuti jest da asistencija pokazuje koliko osobe s invaliditetom uz podršku mogu postići, a mogu jako puno”, kazala je Kegelj.

Istakla da se društvo često pravda nedostatkom novca, ali da su istraživanja pokazala kako je, u društvima koja imaju dovoljno sredstava, najisplativije ulaganje u pružanje usluge asistencije osobama s invaliditetom.

“Mislim da je krajnje vrijeme da počnemo raditi na tome – za početak na pravilniku o asistencijama u školama, zatim da govorimo o mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom uz asistenciju, pa dalje, korak po kora”,  naglasila je Kegelj.

Zastupnica u Skupštini HNK-a Vesna Šunjić naglasila je da je u HNK-u trenutno djelomično riješen problem osobne asistencije, prvenstveno u nastavi za djecu s teškoćama u svladavanju gradiva, ali da i dalje postoji prostor za napredak.

“Lična asistencija u svakodnevnom životu prijeko je potrebna osobama s invaliditetom. Ako ste, naprimjer, slijepa ili slabovidna osoba, ili imate poteškoće u kretanju, pogotovo u gradovima poput Mostara, praktično nijednu aktivnost ne možete samostalno obaviti bez pomoći. Zamislite, recimo, otići platiti račune, obaviti kupovinu, posjetiti frizera ili zubara – aktivnosti koje za većinu nas u gradovima predstavljaju rutinu, za osobe s invaliditetom su veliki izazov”, kazala je Šunjić.

Ona je podsjetila da federalni zakoni dopuštaju da se pitanjelične asistencije regulira na kantonalnom nivou.

“Već neko vrijeme radim na zakonu oličnoj asistenciji koji planiram u doglednom razdoblju uputiti u skupštinsku proceduru. Rukovodila sam se zakonom o ličnoj asistenciji koji vrijedi u Republici Hrvatskoj, nedavno korigiranim u skladu s odlukama Ustavnog suda, kako bi se uklonila diskriminacija. Taj zakon je vrlo dobar i nema potrebe izmišljati toplu vodu – možemo primijeniti njegove odredbe i prilagoditi ih našoj županiji, iako je kod nas sve složenije jer nemamo zakon na federalnom nivou”, istakla je.

Po njezinim riječima, potrebno je definirati i način na koji će se osiguravati sredstva za ličnu asistenciju.

“No, to nas ne sprječava da krenemo u realizaciju i usvajanje zakona, u saradnji s Koalicijom udruenja osoba s invaliditetom, jer smo prepoznali sve njihove potrebe – zaključila je Šunjić.

(Mostarski.ba)