Autoceste FBiH u dubiozi: Dugovi, istrage i blokirani krediti
Prihodi od akciza, cestarina i korištenja cestovnog zemljišta više nisu dovoljni za redovno vraćanje međunarodnih dugova, posebno onih vezanih za izgradnju Koridora Vc. Tako su krajem septembra Vladu Federacije upozorili iz Autocesta FBiH, navodeći da je ozbiljno narušen finansijski položaj ovog javnog preduzeća.
U dokumentu dostavljenom Vladi 23. septembra navedeno je da je Evropska investicijska banka (EIB) obustavila povlačenje svih svojih operativnih kredita namijenjenih za izgradnju Koridora Vc. Portal Istraga.ba je objavio dio dokumenta u kojem se navodi da Autoceste FBiH novac od EIB-a ne mogu povući već više od pola godine. Da je EIB obustavio finansiranje Autocestama, potvrđeno je iz ove banke za portal Klix, kada su kazali da provode istragu „o mogućim zabranjenim aktivnostima na određenim dionicama“, o čemu su obaviješteni nadležni organi u BiH i Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO), piše !Odgovor.
EPPO istražuje aktuelnu upravu Autocesta na čelu s direktorom Denisom Lasićem. U oktobru ove godine EPPO je potvrdio da je pokrenuta istraga protiv šest osoba, među kojima su i tri zvaničnika iz Bosne i Hercegovine, zbog sumnji na korupciju u projektu izgradnje dionice autoputa Medakovo–Poprikuše.
Pod istragom su, uz Lasića, izvršni direktor Autocesta Asmir Dževlan, konsultant u Autocestama Erdal Trhulj i službenica za javne nabavke Katica Vranjković. Nekoliko dana kasnije, iz Autocesta su demantovali da je EIB obustavio finansiranje izgradnje Koridora Vc, što ne odgovara navodima iz njihovog dokumenta upućenog Vladi niti zvaničnom stavu EIB-a.
U dokumentu upućenom federalnoj Vladi, a koji je u posjedu portala !Odgovor, navodi se da se sredstva za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i izgradnju autocesta osiguravaju iz javnih prihoda, kredita i donacija.
Javni prihodi, kako se navodi, ostvaruju se od akciza na gorivo, cestarina i prihoda od korištenja cestovnog zemljišta. Međutim, uprkos tim izvorima finansiranja, JP Autoceste FBiH se posljednjih godina suočava s ozbiljnim problemima likvidnosti, zbog čega nije bilo u mogućnosti redovno izmirivati svoje obaveze, prije svega po kreditima međunarodnih finansijskih institucija.
U dokumentu se pojašnjava da u posljednje tri godine prilivi od akciza nisu bili dovoljni za uredno servisiranje kreditnih obaveza prema međunarodnim kreditorima, među kojima su EBRD, EIB, OFID i KFAED. Nakon mjera koje je donijela Vlada FBiH, ukupni iznos reprogramiranih dospjelih a neplaćenih obaveza po međunarodnim kreditima na dan 31. decembar 2024. godine iznosio je 175 miliona KM.
Dodatno, dospjele a neplaćene obaveze po međunarodnim kreditima 1. septembra 2025. godine iznosile su preko 140 miliona KM. Taj iznos, uvećan za buduće obaveze do kraja 2025. godine, također će morati biti reprogramiran, budući da JP Autoceste, zbog značajnih predfinansiranja projekata na Koridoru Vc, nisu u mogućnosti izmiriti ih u skorijem periodu.
U cilju sprječavanja zastoja radova, Vlada FBiH je 4. augusta 2025. godine na hitnoj sjednici izmijenila i dopunila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim poduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“. Tom odlukom preusmjeren je neiskorišteni dio sredstava namijenjenih za brze ceste u izgradnju Koridora Vc.
Tako je 50 miliona KM preusmjereno je za izgradnju dionice Medakovo–Ozimica, dok je 24 miliona KM namijenjeno za dionicu Tunel Kvanj–Buna, odnosno za isplatu avansa izvođaču radova.
„Ova odluka donesena je nakon što je Evropska investiciona banka (EIB) više od pola godine obustavila povlačenje operativnih kredita za projekte na Koridoru Vc, čime je dovedena u pitanje dinamika izvođenja radova. Kapitalni transfer za dionicu Medakovo–Ozimica doznačen je početkom septembra, dok se sredstva za tunel Kvanj–Buna očekuju u narednom periodu“, navodi se u dokumentu.
Iz Autocesta FBiH naglašavaju da navedene mjere ne mogu dugoročno poboljšati likvidnost, jer je finansiranje projekata i dalje u toku, dok ukupne obaveze po kreditima, uključujući reprogramirane dugove, premašuju godišnji planirani iznos priliva od akciza.
“U proceduri je osiguranje kreditnih linija u visini od cca 1.6 milijardi eura za projekte koji su u izgradnji, kao i projekte čija se izgradnja planira u skorije vrijeme što će dodatno povećati godišnje obaveze po kreditima u narednom periodu”, navodi se u dokumentu.
Pored servisiranja kreditnih obaveza, sredstva od akciza koriste se i za finansiranje usluga projektiranja, eksproprijacije te drugih kapitalnih ulaganja na izgrađenim dionicama autoceste, s ciljem stvaranja pretpostavki za nastavak izgradnje preostalih dionica Koridora Vc.
U dokumentu se također upozorava na problem neusklađenosti dinamike izgradnje s operativnošću izvora finansiranja, što je posljedica usporenih procesa ratifikacije kreditnih sporazuma.
Dodatni problem predstavlja neriješeno pitanje državne imovine, koje onemogućava zaključivanje ugovora za izgradnju dionica Mostar sjever – Mostar jug i Mostar jug – Tunel Kvanj. Iako su za ove dionice osigurani operativni krediti EBRD-a, JP Autoceste snose troškove naknade od 0,5 posto na nepovučena sredstva.
Sredstva od akciza preusmjeravana su i na sufinansiranje dionica Koridora Vc kod kojih je, zbog inflacije i primjene klizne skale cijene radova, došlo do povećanja ugovorene
vrijednosti i produženja rokova izgradnje. Prema procjenama, inflacija učestvuje s oko 40 posto u ukupnom povećanju ugovorene vrijednosti projekata. Dodatni razlozi povećanja troškova su složeni geološki uslovi, kao i propusti u projektnoj dokumentaciji finansiranoj iz grant sredstava Evropske unije.
OPEC-ov fond za međunarodni razvoj (OFID), jedan od ključnih međunarodnih kreditora infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, u julu ove godine je obustavio daljnje finansiranje projekata koje realiziraju Autoceste FBiH, uključujući i izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak na Koridoru Vc.
Prema informacijama koje je tada objavio portal Fokus, povod za ovaj potez OFID-a je dugogodišnje nezadovoljstvo praksama u vezi s povećanjem troškova i netransparentnim trošenjem kreditnih sredstava. Posebno je problematična upravo dionica Vranduk – Ponirak, gdje su još 2022. godine otkrivene brojne nepravilnosti u vezi s ugovorima i troškovima gradnje.
Na to podsjećaju i iz Autocesta u dokumentu dostavljenom Vladi i navode da je za ovu dionicu predfinansiran iznos je 61.3 miliona eura (119,9 miliona KM).
„U 2025. godini očekivalo se postizanje efektivnosti kreditne linije kod OFID-a u visini od 25 miliona eura. Međutim kreditor je dostavio pismo o stavljanju kredita van operativnog stanja iako je sam postupak postizanja efektivnosti bio skoro priveden kraju. Ovaj kredit se u potpunosti trebao refundirati. Osim navedene dodatne inicijative, u maju 2024., upućen je zahtjev za dodatno kreditno zaduženje u visini od 65,22 miliona eura“, navodi se u dokumentu za ovu dionicu.
„JP Autoceste neće moći refundirati 57.688 432 KM ni iz jednog izvora finansiranja budući da određene dionice Koridora Vc nemaju zatvorene finansijske konstrukcije. Navedeni iznos će biti i veći obzirom da su kreditna zaduženja sa dodatnim inicijativama nedovoljna za završetak izgradnje određenih projekata Koridora Vc“, stoji u dokumentu.
Zaključuje se da godišnji iznos prihoda od akciza nije dovoljan za pokriće obaveza po kreditima za izgradnju Koridora Vc.
“Imajući u vidu da se radi o značajnom zaduženju, te da trenutni priliv od akcize ne pokriva obaveze po kreditima, dugoročno gledano JP Autoceste neće biti u mogućnosti izvršavati svoje obaveze po kreditnim zaduženjima. Dodatno opterećenje predstavlja i zatezna kamata na reprogramirane obaveze, koje su samo za 2024. godinu iznosile cca 9.3 miliona KM“, navodi se u dokumentu. Podsjećaju da od 2017. nije vršeno doznačavanje sredstava po osnovu zadržanog iznosa akcize na gorivo, a iznos se procjenjuje na oko 200 miliona KM, koji su trebali biti dostavljeni JP Autoceste.
Kao mjeru za rješavanje ovog problema predložili su da se kod svih nadležnih institucija inicira rješavanje problema zadržavanja iznosa od akcize/putarine, odnosno da se izvrši raspodjela bar dijela zadržanih sredstava akcize za izgradnju autocesta i brzih cesta.
Još jedna mjera koje Autoceste predlažu je razmatranje povećanja cijena cestarina, dodajući da će se “završetkom izgradnje dionica autocesta i stavljanjem istih u upotrebu doći će do povećanja prihoda od cestarine”.
(Mostarski.ba)
