Autor kaside Kraj mezara majka stade: 12 godina od smrti Ahmeta ef. Bibera

NA DANAŠNJI DAN PRIJE 12 GODINA u sedamdeset trećoj godini ovodunjalučkog života, 21. oktobra 2013. godine, prestalo je da kuca plemenito srce rahmetli Ahmet – ef. Bibera, imama, hatiba i muallima više džema’ata s područja Muftijstva mostarskog.

Rođen je 03. augusta 1941. godine u Luci – Bjelimići kod Konjica.

Radio je u džema’atima Lokve kod Čapljine, pa na Buni kod Mostara, pa u Repovačkoj džamiji kod Konjica. Penzionisan je 10. 12. 2006. godine. U toku imamskih dužnosti u džema’atu Buna bio je član Odbora IZ Mostar, a od 1995. godine do 1998. godine bio je predsjednik Povjereništva Odbora Konjic, piše Esad Bajić.

Rahmetli Ahmet ef. Biber bio je vrijedni imam. Cijeli svoj život posvetio je islamu, Islamskoj zajednici, te pomagao u organizaciji i izgradnji infrastrukture na području Medžlisa IZ Mostar i Medžlisa IZ Konjic, a poseban doprinos dao je prilikom izgradnje džamije u novoformiranom džema’atu Gornje Polje – Konjic.

Za vrijeme agrasije na našu zemlju Ahmed ef. Biber bio je zarobljen u logorima Dretelj i Heliodrom od strane HVO, a nakon oslobađanja sudjelovao je u odbrani ove zemlje, jedan period bio je pomoćnik komandanta za moral Bjelimićke brigade Armije R BiH.

Energija i požrtvovanost koju je pokazivao Ahmed ef. u svom imamskom radu, pa čak i u druženjima sa kolegama, jedna je od osnovnih njegovih osobina po kojoj je bio prepoznatljiv i s kojom je otvarao vjernička srca. Bez obzira kroz kakva je iskušenja prolazio Ahmet ef. je beskompromisno čuvao vjeru u sebi i snažno branio uzvišene principe islama. Ahmet ef. je krasila i neizreciva ljubav prema Bosni i Hercegovini o čemu je često pričao i pisao. Plakao nad njenom sudbinom.

Početkom agresije na našu zemlju, kad su skoro svi intelektualni radnici protjerani i kad su napustili Mostar Ahmet ef. je progovorio o patriotizmu, o potrebi odbrane Bosne i Hercegovine zbirkom pjesama „Figan Bosne“. Ova zbirka poezije bila je i jedina štampana knjiga u Mostaru tokom rata nekog bošnjačkog autora. Ahmet ef. je u njoj po prvi put objavio pjesmu „Kraj mezara majka stade“ koja će kasnije, u formi kaside, postati nezaobilazna na svim važnijim obilježavanjima godišnjica stradanja Bošnjaka u agresiji na našu zemlju. Zbirku pjesama „Figan Bosne“ je doživila tri izdanja (1992. 1996. i 2010.)

Ahmet ef. je objavio svjedočanstvo iz zloglasnih logora smrti Heliodroma i Dretelje pod naslovom „Allah je sa strpljivima“. Ovaj roman je ujedno je i prvi takve vrste u Hercegovini koji na dosljedan način opisuje svu golgotu kroz koju su prolazili Bošnjaci u Hercegovini. Odlika ovog romana je potpuna iskrenost koju je umješno Ahmet ef. prenio u književnu formu, a s kojom se čitalac može dosljedno identificirati i osjetiti svu strahotu i grozotu fašističkih kazamata s kraja XX stoljeća. Roman je doživio dva izadanja (2000. i 2001.)

Čini se da je Ahmet ef. u svom književnom stvaralaštvu tretirao one teme za koje je smatrao da ih Bošnjaci napuštaju kao vrijednosti. Stoga će njegova treća knjiga biti historijskog karaktera. Riječ je o monografiji pod nazivom Bjelimići na vjetrometini povijesti (2013.g.) kojom je Ahmet ef. želio ispraviti izrečene neistine, ali i skrenuti pažnju mlađim istraživačima naše povijesti na taj kraj, koji je, kako se to čini, iz dana u dan sve dalji i od srca i o misli aktuelne bošnjačke politike.

Aktivan je bio član Udruženja Ilmijje.

Dženaza Ahmet ef. Biberu bila je u srijedu 23. oktobra. 2013. godine, iza podne-namaza ispred Rapovačke džamije u Konjicu, te na haremu Luka – Bjelimići iza ikindije-namaza, a ukopan je na haremu Luka-Bjelimići uz prisustvo brojne rodbine, kolega imama, džematlija i prijatelja.

Za sve što je uradio za dobrobit islama i muslimana na ovim prostorima, molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da ga nagradi dostojnim mjestom u Džennetu.

(Mostarski.ba)