BiH i Kosovo: Manjine kao mostovi između država i naroda
Na Kosovu živi brojna bošnjačka zajednica koja je na različite načine vezana za matičnu državu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati popisa stanovništva pokazali su da uprkos migracijama i sprečavanju realizacije popisa u općinama s srpskom većinom Bošnjaci Kosova su pokazali da su konstanta.
I ovaj popis je pokazao da na Kosovu je više govornika bosanskog jezika od Bošnjaka što je jedan neuobičajeni društveni fenomen.
Na pitanje portala Mostarski.ba šta Bošnjaci Kosova očekuju nakon jednostranog ukidanja viza od BiH, Ćerim Bajrami, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova i dijaspore i bivši zastupnik bošnjačke nacionalne zajednice u Skupštini Kosova, smatra da je potrebno da bošnjački predstavnici u državnim institucijama intenziviraju napore za ratifikaciju Sporazuma o slobodi kretanja s ličnim kartama, odnosno ukidanja viza za državljane Kosova.
„Bilo bi jako dobro da pojedine institucije iz obrazovanja i kulture, dobiju konkretna zaduženja, koja će se stimulisati i budžetski, za podršku Bošnjacima Kosova, posebno u obrazovanju na bosanskom jeziku.“
Manjine su često najbolji most između država, a to pokazuju Bošnjaci i Albanci kad su u pitanju odnosi dvije zemlje.
„Mi Bošnjaci Kosova, istina ne baš svi, smo redovno držali u fokusu potrebu za našim oslanjanjem na Bošnjake u BiH, kao našem matičnom narodu, i promovisali BiH kao našu matičnu državu. Albanci u BiH, također su činili napore i da se ukinu vize, ali i da – preko međusobnih kontakata – uspostave i komunikacije na mnogim relacijama između dva naroda, kako indivdualnim tako i institucionalnim. Nema nikakve sumnje da će se i ovim jednostranim ukidanjem viza za građane BiH od strane Kosova, ti naši odnosi samo još više poboljšati, a da ćemo mi i dalje davati vidljiv doprinos u njihovom osmišljavanju na svim poljima saradnje“, poručuje Bajrami.
Harun Nuhanović, novinar portala Hayat TV, je na Kosovu radio kao istraživač pri Kosovskom centru za sigurnosne studije (KCSS) u Prištini.
Prilikom boravka na KCSS bavio se vanjskim uticajem Rusije, Kine i Turske na države Zapadnog Balkana. Pored toga njegov fokus istraživanja su bili i odnosi Kosova i BiH.
„Nakon što je Vlada Kosova jednostrano ukinula vize za građane BiH to bi trebala isto uraditi i BiH. To je i premijer Kosova Albin Kurti prilikom nedavne posjete Sarajevu naglasio jer bi to bio logičan slijed u međunarodnim odnosima. Međutim, pravilo reciprociteta ali i ostala načela i principi u međunarodnim odnosima čini se ne igraju veliku ulogu za političare u BiH. Posebno za srpske političare iz bh. entiteta RS. Treba podsjetiti da je upravo SNSD-ov predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija potpisao sporazum o protoku roba, usluga i ljudi u sklopu Berlinskog procesa. Kosovski političari, posebno premijer Kurti, su svjesni situacije u BiH te su se zbog toga odlučili na ovaj jednostrani potez“, kaže Nuhanović za Mostarski.ba.
Politizacija odnosa
Kosovo je često pitanje koje destruktivne politike u BiH koriste za povećanje tenzija i blokada.
„Taoci takvih politika su ponajviše građani i privreda BiH. U dogledno vrijeme, Kosovo ne može očekivati od BiH da učini isto, ukine vize za kosovske građane. Srpski političari u bh. entitetu RS su na istoj ravni kao i Aleksandar Vučić, barem što se tiče Kosova. U ovakvoj situaciji, stječe se dojam kako BiH govori jezikom Vučića što obični građani Kosova mogu zaključiti bez poznavanja unutrašnjih prilika u BiH. Na svu sreću kosovski političari su dobro upoznati sa situacijom u BiH i za sada imaju strpljenja. Koliko će to trajati, vidjet ćemo“, ocjenjuje Nuhanović.
Po njegovom mišljenju jačanje odnosa i saradnje između BiH i Kosova je konkretni oblik borbe protiv koncepta „Srpskog sveta“ koji BiH, Kosovo i Crnu Goru vide kao svoju zonu interesa.
„Upravo bi zbog tih politika Kosovo i BiH trebali da sarađuju mnogo više. Ako to ne može na državnom nivou onda može na nižim nivoima kako se bi zajedničkim snagama izborili sa srbijanskom hegemonijom koja čini štetu i jednima i drugima“, zaključuje Nuhanović.
(Mostarski.ba)
