BiH nema više novca ‘na lijepe oči’: EU steže finansijski obruč,milijarde eura pod znakom pitanja!

Bosna i Hercegovina već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom.

Evropska komisija sprema radikalan zaokret u pristupu raspodjeli budžetskih sredstava, najavljujući strože uslove koji direktno povezuju finansijsku podršku sa poštovanjem demokratskih standarda, vladavine prava i ljudskih prava.

U nacrtu budžeta EU za period od 2028. do 2034. godine, teškom najmanje 1,2 hiljade milijardi eura, predviđeno je uskraćivanje sredstava zemljama članicama koje pokažu nazadovanje u ovim ključnim oblastima. Ovo je prvi put da Brisel namjerava da ovakve uslove direktno ugradi u zakonski tekst, što bi moglo imati dalekosežne posljedice, posebno za zemlje poput Mađarske, ali i za države Zapadnog Balkana, kako navodi portal Hayat.

Iako je Mađarskoj i do sada uskraćivan novac zbog kršenja demokratskih principa, nova pravila bi mogla da joj uskrate desetine milijardi eura sredstava, s obzirom na to da više od 40 posto njenog budžeta zavisi od finansiranja EU. Brisel želi da prekine dosadašnju praksu preusmjeravanja sredstava sa drugih stavki, čime će veza između novca i poštovanja vladavine prava postati eksplicitno navedena kao uslov.

Ova namjera Komisije direktno će se odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, jer je teško očekivati da će se članicama EU uskratiti sredstva, a da će se kandidatima gledati kroz prste.

Briselski “Politico” navodi da su se već pojavili tekstovi finskih komentara na novi budžet, u kojima se insistira da se restrikcije moraju primjenjivati na sve programe, uključujući i one za Zapadni Balkan.

Iako će novi principi zvanično početi da se primjenjuju tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije. Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. Bosna i Hercegovina, na primjer, nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, što je oštar kontrast u odnosu na raniji period kada se novac često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere načina na koji će se sredstva iskoristiti.

Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja, već postrožena pravila u vezi sa sredstvima iz Plana rasta bit će dodatno opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda. Bosna i Hercegovina već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja, kako sada stvari stoje, ima veće šanse da bude naredna, a možda i posljednja zemlja koja će postati članica EU.

Nekoliko zemalja EU, posebno one koje najviše doprinose budžetu Unije, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji. Nakon objavljivanja budžetskog prijedloga, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji se očekuje najranije do 2027. godine.
Novi pristup Evropske komisije jasno signalizira da će budućnost finansiranja EU biti neraskidivo povezana sa poštovanjem temeljnih vrijednosti Evropske unije.

(Mostarski.ba)