BiH tuži stečajnu upravnicu i dioničare zbog imovine Terminala Dretelj

Pravobranilaštvo BiH dostavilo je i tužbu za utvrđenje ništavosti ugovora o prenosu imovine Naftnih terminala Dretelj čija je prodaja putem javne aukcije zakazana za 22. august odnosno u petak ove sedmice.

Pravobranilaštvo BiH ranije je uputilo Općinskom sudu u Mostaru zahtjev Pravobranilaštva BiH za izuzimanje državne imovine u postupku stečaja nad Hercegovačkom bankom i planiranom prodajom nekretnina Naftnih terminala u Dretelju.
Iz Općinskog suda u Mostaru za Klix.ba su danas rekli da “sudija aktivno radi po predmetu”, no nismo dobili informaciju da li se izjasnio po zahtjevu Pravobranilaštva BiH za izuzimanje državne imovine iz stečajne mase “Hercegovačke banke u stečaju”.

Advokat Zlatan Omerović koji zastupa dioničare odnosno vlasnike udjela u društvu Hercegovačka Banka d.d. Mostar – u stečaju, za Klix.ba kaže da je, pored zahtjeva Pravobranilaštva BiH za izlučivanje državne imovine iz stečajne mase “Hercegovačke banke d.d. Mostar u stečaju”, dostavljena i tužba sa prijedlogom za određivanje sudske mjere osiguranja i privremene mjere osiguranja koju je Pravobranilaštvo BiH podnijelo Općinskom sudu u Čapljini radi utvrđenja ništavosti ugovora kojima je nezakonito raspolagano na određenim nekretninama u vlasništvu države BiH.

Državni pravobranioci predlažu da sud prihvati zahtjev za izlučivanje državne imovine iz stečajne mase Hercegovačke banke u stečaju od 4.8.2025. godine kako bi se spriječilo dalje prometovanje državnom imovinom i nastanak dalje štete po BiH.

Tužitelj ističe da nije bilo nikakvog pravnog utemeljenja da sud u Čapljini na osnovu odluka nelegalnih i nelegitimnih organa koji su egzistirali protivno Ustavu Bosne i Hercegovine, izvrši preknjižavanje vlasničkih prava na državnoj imovini. Posebno pravobranioci napominju da su prethodne radnej izvršene bez saglasnosti vlasnika nekretnina – Države Bosne i Hercegovine.

Kako saznajemo, stečajna upraviteljica se usprotivila zahtjevu za izlučenje Dretelja, a što čine i dioničari. Advokat Zlatan Omerović nam je kazao da će se i dioničari usprotiviti tužbi.

Stečajna upravnica Maja Sušac očitovala se po zahtjevu za izlučenje državne imovine iz stečajne mase “Hercegovačke banke u stečaju” i kaže da je “Hercegovačka banka” imovinu “stekla 2003. godine za vrijeme privremene upraviteljice, postavljene od strane tadašnjeg visokog predstavnika”.

“Banka je od tada u posjedu navedene imovine, održava je i osigurava korištenjem vlastitih resursa. Banka je dakle savjesni sticatelj prava vlasništva predmetnih nekretnina jer njeni prednici od koje je iste stekla u trenutku zaključenja ugovora bili su uknjiženi kao vlasnici u zemljišnjim knjigama i da u vrijeme zaključenja ugovora na predmetnim nekretninama nije bilo upisanih tereta niti je zabilježeno postojanje bilo kakvih tereta ili ograničenja raspolaganja i prava trećih osoba”, navela je.

Terminali će se u 22. augusta naći na javnoj aukciji s početnom cijenom od 15,5 milion KM, iako je državna imovina pod zabranom raspolaganja.

Iznos za uplatu depozita, za učešće na aukciji, iznosi 10% od početne vrijednosti odnosno: depozit 1.553.758,861 KM. Za sada nije poznato da li je neko uplatio depozit odnosno iskazao interesovanje za kupovinu.

Terminali Dretelj nadomak Čapljine je tehnološka cjelina povezana s Lukom Ploče, a potencijalna prodaja terminala je u najdirektnijoj vezi sa sektorom gasa i nafte, a u vrhu priče je ukapljeni plin (LNG).

Ovaj terminal ima kapacitet čak od 24 miliona litara, a to je 10 posto ukupne potrebe koju Federacija BiH mora imati. Terminal ima 12 podzemnih rezervoara za skladištenje nafte i naftnih derivata.

Zbog sumnje da Hercegovačka banka finansira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a i policije, 6. aprila 2001. godine, su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke nakon čega je otišla u stečaj. To se dogodilo mjesec nakon što je HDZ proglasio Hrvatsku samoupravu u BiH.

(Klix)