Bijelo Polje: Radovanu Karadžiću oduzeta nagrada “Risto Ratković”

Nakon rasprave koja je trajala više od dva i po sata, Skupština opštine (SO) Bijelo Polje, večeras je većinom glasova usvojila inicijativu Bošnjačke stranke (BS) o oduzimanju nagrade “Risto Ratković” bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, prenose Vijesti.

Prije glasanja, skupšitnsku salu su napustili odbornici opozicije, a za inicijativu je glasalo 19 odbornika vladajuće koalicije.

Na početku sjednice SO, oko 19 sati, nije prihvaćen prijedlog odbornika Nove srpske demokratije (NSD) Vase Obradovića, da se sa dnevnog reda skine druga tačka – zaključak o prihvatanju inicijative Bošnjačke stranke (BS) za oduzimanje književne nagrade “Risto Ratković” Karadžiću, piše cdm.me.

Protiv izuzimanja te tačke iz dnevnog reda glasalo je 17 odbornika dok je deset bilo za.

PES i Demokrate nisu glasati za oduzimanje Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadžiću.

Kako prenosi Pobjeda, Pokret Evropa sad, kako je najavila odbornica PES-a Jelenka Andrić, nije učestvovao u glasanju o inicijativi da se Karadžiću oduzme nagrada.

Ona je kazala da je nagrada svjedočanstvo o jednom vremenu i poručila građanima da je riječ o pokušaju da se uradi nešto što je pravno nemoguće uraditi.

“Nagrada je dodijeljena prije 30 godina i večeras odbornici trebaju da razgovaraju o nečemu što nije njihova nadležnost. Noćas se ne izjašnjavamo za i protiv Radovana, jer to nije tema večerašnje priče. O Radovanu su se izjasnili i 1993, a i mi malo mlađi nešto kasnije”, kazala je Andrić.

Odbornik DPS-a Abaz Dizdarević saopštio je da će ta partija podržati inicijativu koju su podnijeli Bošnjačka stranka i nekoliko nevladinih organizacija.

“Nagrada Karadžiću 1993. godine je tamna mrlja u historiji grada i da to priznanje nije dodijeljeno zbog njegovih pjesničkih kvaliteta. Istakao da je vrijeme da se skine hipoteka sa književne nagrade “Risto Ratković””, kazao je Dizdarević.

Inače, Karadžić je nagradu “Risto Ratković” dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a 2019. je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

Inicijativu za oduzimanje „Ratkovićeve nagrade“ Radovanu Karadžiću uputila je 26. juna grupa NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije sličnu inicijativu uputio je i bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke, koja je dio vlasti i u toj opštini i na državnom nivou.

Obradović: Skupština nije nadležna da raspravlja o ovom pitanju

Obradović je, prenose Vijesti, na sjednici kazao da Skupština nije nadležna da raspravlja o tom pitanju te da je pitanje o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću inicirano u dnevno političke svrhe.

“Donošenje ovog zaključka je protivustavno i član 147 Ustava Crne Gore koji govori o retroaktivnosti, gdje jasno piše da nijedan podzakonski akt kao što su statut ili pravilnik o donošenju nagrada ne može da djeluje retroaktivno, već se samo odnosi na buduće dobitnike”, rekao je Obradović.

Smailović: Nagrada je dodijeljena ne iz razloga književnog kvaliteta, već iz čisto političkih razloga

Izvjestilac po tački dnevnog reda za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” Karadžiću, odbornik BS Amer Smailović, istakao da je danas “važan dan za SO Bijelo Polje, važan dan za naše građane i za naše zajedničko suočavanje sa prošlošću”.

“Pred nama je rasprava o oduzimanju književne nagrade ‘Risto Ratković’, koja je 1993. godine dodijeljena Radovanu Karadžiću, danas pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i jednom od glavnih ideologa i izvršilaca genocida u Srebrenici. Ta nagrada je tada dodijeljena ne iz razloga književnog kvaliteta, već iz čisto političkih razloga, da bi se nagradio i promovisao čovjek koji je već tada bio simbol rata i nacionalističke ideologije. Ova nagrada već tri decenije predstavlja teret, ne samo za naš grad, poznat i prepoznat po suživotu i međusobnom poštovanju, nego i za Javnu ustanovu ‘Večeri Ratkovićeve poezije’ koja je svake godine dodjeljuje. Zbog toga su mnogi izbjegavali da učestvuju na ovoj manifestaciji, a neki raniji dobitnici su nagradu čak i vratili. Podsjetiću, naš sugrađanin, Bjelopoljac Marko Vešović, odbio je da primi ovo priznanje upravo iz razloga što bi time njegovo ime našlo rame uz rame sa imenom ratnog zločinca”, rekao je Smailović na sjednici SO.

On je kazao da je priča o oduzimanju ove nagrade bila često aktuelna u javnosti, ali da nikada do sada nije bila pokrenuta ovako konkretna inicijativa.

“Mi iz Bošnjačke stranke smo krajem prošle godine, najavili podnošenje ove inicijative i formalno je predali Skupštini u susret obilježavanju 30 godina od genocida u Srebrenici. Paralelno s tim, dio nevladinog sektora i istaknutih pojedinaca je uputio sličan prijedlog JU ‘Večeri Ratkovićeve poezije’, i zahvalni smo im na tome. Na osnovu njihove inicijative, Savjet ustanove je obrisao ime Karadžića sa spiska dobitnika. Mi danas kao izabrani predstavnici građana moramo pokazati odgovornost prema prošlosti ali i prema budućnosti”, kazao je Smailović.

Naveo je i da je Crna Gora donijela jasne stavove.

“Skupština Crne Gore je 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Vlada Crne Gore je prošle godine glasala za rezoluciju UN-a. Naša opština Bijelo Polje svake godine obilježava Dan sjećanja na genocid. Svake godine se 11. jula okupljamo ispred spomenika ubijenim u Štrpcima, takođe 1993. godine, kada je ova nagrada i dodijeljena. Kako onda možemo istovremeno da na svom spisku laureata književne nagrade i dalje držimo ime Radovana Karadžića? To nije prirodno Zato smo i predložili ovaj zaključak, da Skupština opštine Bijelo Polje prihvati inicijativu Bošnjačke stranke za oduzimanje nagrade Karadžiću. Nadam se da ćemo danas, kao izabrani predstavnici građana, glasati i jasno reći da ne želimo da ime našeg grada stoji ukaljano pored imena jednog ratnog zločinca”, kazao je Smailović.

Smailović je u diskusiji istakao da je jedina namjera inicijative da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, i da se stavi tačka na to pitanje i da nema druge namjere.

Na konstataciju opozicije da na ovaj način prave podjele, on je kazao: “Ako se dijelimo na one koji su za Radovana i protiv – neka se dijelimo”, na šta je odbornik Obradović kazao da se ne radi o ” za i protiv Radovana” , već za one koji su na strani zakona i na one koji ga iz nekih motiva krše.

Ljujić: Ne sporimo prošlost, ali da li je ovo tema kojom treba da se bavi Skupština u 2025. godini

Odbornik Demokratske Crne Gore Marko Ljujić je istakao da se radi o pokušaju da se po ko zna koji put otvaraju stare rane i vještački produkuju podjele.

“Mi ne sporimo prošlost, nažalost ne možemo je promijeniti na bolje, ali da li je ovo tema kojom treba da se bavi Skupština u 2025. godini. Naši sugrađani se suočavaju sa iseljavanjem, nezaposlenošću, urušenom infrastrukturom i osjećajem nesigurnosti. Gdje su inicijative koje se tiču ovih tema? Skupština mora biti mjesto gdje će se ljudi zbližavati, miriti, gdje ćemo kao legitimni predstavnici građana nuditi politiku pomirenja, politiku koja podstiče razvoj, infrastrukturu itd… Jednostavno, moramo voditi politiku gdje se neće praviti razlika između vjere i nacije”, kazao je Ljujić.

Đukić: Oni koji nemaju plan za budućnost, nude priče o prošlosti i lažne teme da bi zamazali oči građanima

Odbornik Demokratske Crne Gore Marko Ðukić je rekao da dok je dok se lokalna vlast bavi praznim pričama i vraćanjem u devedesete, pokušavajući da na jeftin način skupi političke poene, Bijelo Polje je ostalo bez 10.000 stanovnika i čitave industrijske zone.

“To je prava slika vaše politike – bježanje od odgovornosti i od problema koji danas pritiskaju naše građane. Oni koji nemaju plan za budućnost, nude priče o prošlosti i lažne teme da bi zamazali oči građanima. Demokrate Bijelo Polje jasno poručuju: nećemo učestvovati u podjelama niti trošiti vrijeme na politički marketing i prazne, nepotpune zaključke i inicijative koje služe samo da neko zaradi po neki glas i aplauz u dnevnoj politici neistina i obmana. Naš jedini cilj je stvaranje boljih uslova života u ovom gradu to je ono što interesuje naše sugrađane i ono čime ćemo se baviti”, rekao je Đukić.

On je dodao da građanima Bijelog Polja ne trebaju lažne teme, već da je potrebno “da se konačno završe svi lokalni projekti koji kasne zbog neodgovorne vlasti, bazeni, kolektori, pećine, Ski centar i drugo, da se svi propali lokalni putevi obnove i da se novi asfaltiraju a ne da se građani ucjenjuju za kolica asfalta”.

Striković: Mnogo milije bi mi bilo oduzeti nagradu jednom dobitniku koji nosi muslimansko ime i prezime

Odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) Adnan Striković je istakao da je za njega i partiju koju predstavlja oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću isključivo moralno pitanje.

“Nema to veze sa nacionalnošću, identičan stav bih imao i da se radi o Crnogorcu, Bošnjaku ili bilo kom drugom. Čak bi mi lično mnogo milije bilo oduzeti nagradu jednom dobitniku koji nosi muslimansko ime i prezime, ali nažalost izuzev mog subjektivnog osjećaja, nemam presudu koja ga i objektivno čini nedostojnim te nagrade, a nagradu je dobio par godina prije Radovana Karadžića”, rekao je Striković.

(Mostarski.ba)