Bliži se sezona respiratornih virusa: hoće li se maske vratiti?

Kao i svake godine, kako jesen bude odmicala i ustupala mjesto zimi, doći će do povećanja cirkulacije respiratornih virusa. To je ciklus koji se ponavlja, jer hladnoća i veća postojanost i socijalizacija u zatvorenim sredinama pogoduju njegovom prenošenju.

Gripa već dugo prati ovaj ciklus, nazvan epidemija, zajedno s mnogim drugim patogenima kao što su respiratorni sincicijski virus, adenovirus, rinovirus i sezonski koronavirusi. Već otprilike pet godina tome se dodaje SARS-CoV-2, uzročnik covid-19. Iako trenutno nije tako zimski virus kao grip, on je također dio ovog sezonskog talasa.

Maske da, ali ne samo

Kako se ovi datumi približavaju, možda zbog sjećanja na obaveznost nošenja maski tokom najgorih mjeseci pandemije Covid-19, nama koji smo posvećeni epidemiologiji postavlja se pitanje kojim smo naslovili članak: hoće li se vratiti? Nakon ovog pitanja slijedi ko, kada i kako ih treba koristiti.

Ali želimo da razgovaramo o više stvari, jer je nošenje maske samo jedna od mjera za suzbijanje sezonske epidemije i na taj način zaštititi naše zdravlje i zdravlje ostalih građana.

Maske, respiratorna higijena, pranje ruku, ventilacija i jesenja vakcinacija možda nikada ne bi trebali nestati. Iako su mnoge od navedenih infekcija blage, one mogu biti i ozbiljne, posebno kod starijih osoba ili osoba s određenim patologijama koje oslabljuju njihov imunološki sistem.

Nadalje, u slučajevima ekstremnih epidemija, ovi virusi mogu uzrokovati zasićenje zdravstvenih usluga, uz mogući gubitak kvalitete njege za najteže oboljele.

Pet smjernica kako se zaštititi od virusa

Primjena mjera prevencije mora biti zajednička odgovornost. Na primjer, stručnjaci za javno zdravstvo preporučuju i šire potrebu za pranjem ruku, građani se slažu s njegovom važnosti i primjenjuju je, a nadležni u jednoj ustanovi moraju osigurati da u WC uvijek ima sapuna.

Smjernice o tome što možemo učiniti kako bismo minimizirali posljedice sezonske epidemije:

Primijenite redovne higijenske mjere, kao što je rutinsko čišćenje površina – posebno onih s visokim kontaktom kao što su ograde, dugmad, šteke na vratima i slično – ili redovno provjetravanje u unutrašnjim prostorima.

Važno je često prati ruke sapunom i vodom ili hidroalkoholnim rastvorom, posebno prije i poslije jela, korištenja toaleta ili u kontaktu sa mjestima gdje postoje sluzokože kao što su oči, nos ili usta. Pravilno pranje ruku trebalo bi da traje između 20 i 40 sekundi.

Pridržavajte se higijenskih mjera ili respiratornog “bontona”, pokrivajući usta i nos prilikom kašljanja ili kihanja (na primjer, maramicom ili unutarnjom stranom lakta) kako biste smanjili širenje patogena u zrak. Maramice treba koristiti samo jednom i pravilno ih odložiti, idealno u kante za smeće sa poklopcima i pedalama, nakon čega operite ruke.

Vakcine. Svake godine, vakcinacija protiv gripa – a sada i protiv Covid-19 – preporučuje se osobama starijim od 60 godina i sa nekom vrstom zdravstvenog problema koji ih predisponira na ozbiljnu bolest. Isto tako, preporučljivo je za trudnice i djecu, s tim da se preporučuju različite vakcine ovisno o dobi.

Cilj je zaštititi zdravlje onih koji se vakcinišu i izbjeći ozbiljne posljedice u slučaju infekcije. Ove vakcine se daju svake jeseni, kako bi se postigla maksimalna zaštita te populacije u vrijeme maksimalne cirkulacije respiratornih virusa.

Zdravstveno i socijalno zdravstveno osoblje, zajedno sa ostalim neophodnim radnicima (sigurnosne snage, vatrogasci, službe civilne zaštite…), takođe su meta programa vakcinacije. Radi se o tome da se osigura da su najizloženiji ljudi zaštićeni, manje prenose i da se istovremeno održavaju osnovne usluge stanovništvu.

Smanjite društvene interakcije kod osoba sa respiratornim simptomima. Kada karakteristike radne aktivnosti to dozvoljavaju, preporučljivo je da osobe sa blagim respiratornim simptomima (koji ne opravdavaju potrebu za bolovanjem) mogu raditi od kuće.

Isto tako, osobe sa simptomima trebaju minimizirati društvene interakcije, posebno u zatvorenim sredinama s velikim brojem ljudi, ili ih potpuno izbjegavati ako postoje ranjivi pojedinci.

Također se preporučuje da oni koji imaju simptome koriste masku u određenim situacijama; na primjer, kada nije moguće smanjiti interakcije.

Dakle, kada i ko treba da nosi masku?

Vrlo je preporučljivo da oni koji imaju simptome respiratorne infekcije nose hirurški tip, jer je njegova osnovna funkcija da ograniči širenje patogena prisutnih u izdahnutom zraku, baš kao što ga koristi zdravstveno osoblje u operacijskoj sali (otuda i naziv).

Posebno je zgodno koristiti ga u zatvorenim okruženjima gdje ćete biti s mnogo ljudi na maloj udaljenosti, kao što je javni prijevoz, ili kada ćete biti u blizini nekoga duže vrijeme, kao na primjer u radnom okruženju. Ove mjere moraju biti poduzete do krajnosti u sredinama u kojima ćete komunicirati sa ranjivim osobama.

Bilo bi više nego preporučljivo ovu zaštitu koristiti u određenim prostorima domova zdravlja, kao što su hitne čekaonice, centri za hemoterapiju i slično. Ovi centri bi trebali učiniti maske dostupnim javnosti i jasno preporučiti njihovu upotrebu.

Hirurške maske, međutim, u manjoj mjeri štite od zaraze virusom, pa bi ranjivi ljudi, posebno u navedenim rizičnim situacijama, mogli koristiti maske s filterom (FFP2 ili slično) da se zaštite.

Konačno, korištenje maski nije dio uobičajenog skupa mjera opreza za osobe bez simptoma ili kao generička mjera zaštite tokom sezonske epidemije respiratornih virusa.

Ukratko, postoji mnogo stvari koje možemo učiniti da zaštitimo svoje zdravlje i zdravlje ljudi oko nas tokom predstojeće jeseni i zime. Kao što se epidemijski ciklus respiratornih virusa ponavlja svake godine, svi bismo trebali ciklički pamtiti primjenu ovih preventivnih mjera.

(Mostarski.ba)