Društveno-ekonomske prilike u Livnu vidljive su i kroz razlike između Starog grada i novijeg dijela grada. Bošnjaci, koji su nekada činili značajan dio stanovništva, danas su brojčano manja zajednica i suočavaju se s kontinuiranim odlaskom mladih, ograničenim mogućnostima zapošljavanja i nedovoljnom institucionalnom podrškom. Uprkos tome, kroz djelovanje kulturnih i humanitarnih organizacija te angažman pojedinaca, nastoje očuvati svoj identitet i društveni kontinuitet.
Na uzvišenju iznad Livna, u Starom gradu, još uvijek živi oko hiljadu stanovnika, isključivo Bošnjaka. Ovaj prostor, koji je nekada bio urbano i društveno središte, danas čuva slojeve historije, ali i svjedoči o demografskim promjenama koje su uslijedile nakon rata.
Govoreći o životu u ovom dijelu grada, Jasmin Klinac podsjeća da se nekada sav život odvijao upravo u Starom gradu, dok je donji dio bio tek djelimično naseljen.
“Ovdje ima oko hiljadu stanovnika, a u cijelom Livnu nas Bošnjaka ima oko 3000. Nema nas ni blizu koliko nas je bilo prije rata”, kaže Klinac za Fenu.
Ukazuje i na bogato naslijeđe osmanskog perioda, navodeći da se u užem jezgru nalazi šest džamija iz tog vremena, uključujući i džamiju Topovi iz 16. stoljeća, čiji su pojedini dijelovi sačuvani u izvornom obliku, ali bez adekvatne institucionalne zaštite.
Vidljive posljedice rata
U ličnom svjedočenju govori i o posljedicama rata koje su i dalje prisutne u svakodnevnom životu.
“Bio sam ranjavan, bio sam zarobljen pet mjeseci, ali to mi nije priznato. Nemam penzije, nemam primanja “, navodi Klinac, dodajući da danas održava džamiju i njen okoliš pronalazeći mir u tome.
Posebno ističe problem odlaska mladih i nedostatak osnovne sigurnosti.
“Naša omladina odlazi čim završi školu. Ne treba nam sadaka, treba nam posao”, poručio je.
U očuvanju društvenog i kulturnog života značajnu ulogu ima Bošnjačka zajednica kulture u Livnu, koja djeluje u obnovljenom objektu izgrađenom još 1930. godine.
Predsjednik BZK Livno Mirsad Karaosmanović govori o procesu obnove i stavljanja objekta u funkciju.
“Od golih zidova došli smo do funkcionalnog prostora s kancelarijama i učionicama, zahvaljujući entuzijazmu određene grupe ljudi”, ističe Karaosmanović.
Aktivnosti ove organizacije uključuju obilježavanje značajnih datuma, kulturne programe i rad s mladima, često u saradnji s drugim kulturnim institucijama u Livnu.
Bez institucionalne podrške
Govoreći o širem društvenom kontekstu, ukazuje na razliku između dobrih međuljudskih odnosa i nedovoljne institucionalne podrške.
“Odnosi među ljudima su dobri, ali kada je riječ o odnosu vlasti, to je kao vrijeme, nekad jugo, a nekad bura”, kaže Karaosmanović.
Kao jedan od ključnih problema izdvaja odlazak mladih i slabljenje privrede.
“Škole su prepolovile broj učenika, a danas odlaze cijele porodice. Industrija je znatno oslabljena, a novih radnih mjesta je malo”, upozorio je.
U odsustvu snažnije institucionalne podrške, humanitarne organizacije i dalje imaju važnu ulogu u pomoći stanovništvu.
Sekretar Merhameta Livno Esad Bajraktarević podsjeća da ova organizacija djeluje od 1992. godine i da je tokom rata imala ključnu ulogu u distribuciji pomoći.
“U ratu se roba nabavljala na različite načine, uz brojne poteškoće, ali je pomoć stizala do stanovništva”, prisjeća se Bajraktarević.
Danas, iako su potrebe smanjene u odnosu na poslijeratni period, i dalje postoji značajan broj korisnika.
“Imamo oko 150 porodica koje su u stanju potrebe, uglavnom starije osobe, samohrane majke i oni s minimalnim primanjima”, navodi.
Kontinuirani izazovi
Ističe i planove za unapređenje rada kroz izgradnju hladnjače, koja bi omogućila bolje upravljanje donacijama i distribuciju pomoći. Ipak, naglašava da je za održivost rada potrebna šira podrška.
“Potrebno je više pažnje institucija i podrške zajednice kako bi se pomoglo onima koji su u potrebi”, poručuje Bajraktarević.
Livno danas odražava složene društvene i ekonomske procese koji utiču na svakodnevni život njegovih stanovnika.
Bošnjačka zajednica, iako aktivna kroz različite oblike organizovanja, suočava se s kontinuiranim izazovima, među kojima se izdvajaju demografski pad, ekonomska ograničenja i potreba za snažnijom institucionalnom podrškom.
U takvim okolnostima, očuvanje identiteta i društvene prisutnosti, za Bošnjake ostaje jedan od ključnih zadataka lokalne zajednice.
(Mostarski.ba)
