Čemu se može nadati bh. dijaspora: Njemačko društvo polarizuje rasprava o povećanja minimalne satnice

Kada je krajem prošle godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučila da se minimalna plaća poveća na 1.000 KM, to je izazvalo burne reakcije poslodavaca, koji su smatrali da je prije toga trebalo smanjiti namete. Radnici su se obradovali, poslodavci negodovali, krenuo je val otkaza…

Da povećanje plaća ili satnica izaziva velika rasprave i brojne posljedice, pokazuje i primjer iz Njemačke, najjače ekonomije Evropske unije.

Debata o mogućem povećanju zakonski utvrđene minimalne satnice na 15 eura u Njemačkoj sve više dobija na intenzitetu i izaziva značajne tenzije između udruženja poslodavaca, ekonomskih analitičara i političara.

Ovo je tema koja itekako zanima i brojnu bh. dijasporu u Njemačkoj, a samim tim i sve one koji u BiH žive od iznosa koje dobijaju od porodice, prijatelja…, piše Stav.

– Politički nametnuto povećanje na 15 eura značilo bi rast od više od 76 posto u samo deset godina. Plaće, utvrđene tarifnim ugovorima poslodavaca i sindikata s tim ne mogu držati korak – izjavio je za Bild Oliver Zander, glavni direktor Gesamtmetalla, prenosi DW.

Od uvođenja minimalne satnice 2015, ona je već porasla za više od 50 posto, dok su plaće na bazi tarifnih ugovora porasle samo za 29 posto. Zander upozorava da bi minimalna satnica od 15 eura izazvala teške posljedice u, kako kaže, “najdužoj ekonomskoj krizi od osnivanja SR Njemačke”.

Rezultat bi se ogledao u znatno većim troškovima usluga – recimo frizerskih, pekarskih ili ugostiteljskih – kao i zatvaranje radnji i poslovnica, posebno na istoku Njemačke, te porast rada na crno.

Suprotno tome, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marcel Fratzscher podržava ovo povećanje i tvrdi da viša minimalna satnica može imati i pozitivan makroekonomski učinak.

Veća zarada po satu znače veću platežnu moć i više potrošnje a u konačnici i jačanje ekonomskog rasta. Osim toga, viši minimalac dovodi do svojevrsnih pomjeranja u zapošljavanja na produktivnijim firmama – one koje sebi mogu priuštiti veće plaće. To bi, istina, naštetilo manje konkurentnim firmama, ali bi, kaže Fratzscher, “u cjelini povećalo efikasnost i produktivnost njemačke ekonomije”.

Ali, i politički gledano je povećanje minimalne satnice na 15 eura u Njemačkoj sporno. Generalni sekretar Socijaldemokratske stranke (SPD) Matthias Miersch nedavno je nagovijestio mogućnost zakonske intervencije ako komisija ne predloži povećanje.

Generalni sekretar Kršćansko-demokratske unije CDU Carsten Linnemann upozorio je na “političko određivanje minimalca”, dok je rukovodilac poslova u Klubu zastupnika demohrišćanskih stranaka CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei ukazao na ulogu Komisije za određivanje minimalca u koalicionom ugovoru. Nju čine predstavnici poslodavaca i sindikata i ona treba da djeluje neovisno.

(Mostarski.ba)