Cijene hrane u svijetu ponovo rastu
Referentni pokazatelj kretanja svjetskih cijena prehrambenih roba porastao je u februaru, čime je prekinut petomjesečni silazni trend, saopćila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Rast cijena pšenice, većine biljnih ulja i pojedinih vrsta mesa nadmašio je pad cijena sira i šećera, piše Faktor.ba.
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u februaru je u prosjeku iznosio 125,3 boda.
To predstavlja povećanje od 0,9 posto u odnosu na revidirani nivo iz januara, ali je i dalje 1,0 posto niže nego prije godinu dana.
Rast indeksa prvenstveno je potaknut višim cijenama žitarica, posebno pšenice. Kako navodi FAO, do poskupljenja je došlo zbog nepovoljnih vremenskih uslova u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država te poremećaja u logistici u Rusiji i širem crnomorskom regionu, koji je važan izvozni pravac za snabdijevanje evropskog tržišta, uključujući jugoistočnu Evropu.
Cijene krupnih žitarica lagano porasle
Istovremeno su međunarodne cijene krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, blago porasle. Indeks cijena riže povećan je za 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica.
Značajan rast zabilježen je i kod biljnih ulja. Indeks cijena ove grupe proizvoda porastao je za 3,3 posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.
Indeks cijena mesa FAO-a povećan je za 0,8 posto, pri čemu su cijene ovčijeg i goveđeg mesa porasle zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i peradarskog mesa zabilježile blaži rast.
S druge strane, indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 1,2 posto, uglavnom zbog nižih cijena sira. Još izraženiji pad zabilježen je kod šećera – indeks je smanjen za 4,1 posto u odnosu na januar, odnosno čak 27,3 posto u poređenju s februarom 2025. godine, što se povezuje s očekivanjima obilnih globalnih zaliha.
FAO u najnovijem izvještaju procjenjuje i da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. godini mogla biti manja za oko tri posto, na približno 810 miliona tona. Razlog je, između ostalog, pad cijena pšenice koji smanjuje interes poljoprivrednika za sjetvu u pojedinim velikim proizvođačkim regijama, uključujući Evropsku uniju, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
Istovremeno, izgledi za proizvodnju ostaju povoljni u nekim velikim proizvođačima poput Indije, Pakistana i Kine.
Globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini viša za 5,6 posto nego u prethodnoj
Prema najnovijem pregledu ponude i potražnje, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini procjenjuje se na rekordnih 3,029 milijardi tona, što je 5,6 posto više nego 2024. godine. Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 trebala bi dostići 2,943 milijarde tona, dok bi zalihe mogle porasti na 940,5 miliona tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 posto.
Svjetska trgovina žitaricama u marketinškoj godini 2025/26 (jul–jun) procjenjuje se na 501,7 miliona tona, što je 3,5 posto više nego u prethodnom periodu.
Poljoprivredno-tržišni informacioni sistem (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a, objavio je i mjesečni Market Monitor s posebnim osvrtom na globalne trendove u proizvodnji pšenice. U izvještaju se upozorava da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dovesti do rasta cijena energije i gnojiva, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta.
(Mostarski.ba)
