Da li ste među onima koji se razbole čim odu na odmor?

Nestrpljivo očekujete svoj godišnji odmor mjesecima, ali se svaki put bojite da ćete se razboljeti već prvih dana?

Niste jedini, jer istraživanja su čak dokazala uzroke ovog fenomena i pronašla načine kako ga spriječiti. Tajna: stres igra ključnu ulogu.
Dok se mnogi ljudi pripremaju za ljetni odmor, neki već unaprijed predviđaju da će se razboljeti tokom tog razdoblja.
Ova situacija je toliko poznata da ima čak i nekoliko nadimaka: efekt napuštanja, bolest užitka, sindrom odmora ili sindrom raja. Ispostavlja se da je stres glavni uzrok, kako objašnjava dr. Suhail Hussain, opći praktičar u novinama The Independent. “Kada je tijelo naviknuto na visok nivo kortizola i adrenalina, hormona stresa, i kad se ti hormoni iznenada smanje, naš je imunološki sistem izložen, a mi smo podložni manjim infekcijama i pretjeranom umoru”, objašnjava. “Također može doći do povećanja mentalnih zdravstvenih problema, poput akutne anksioznosti i napada panike. Uobičajena su i pogoršanja prethodno postojećih hroničnih bolesti, poput migrena i astme.”

Isti zaključak dijeli i Catherine Raymond, doktorantica na Centru za proučavanje ljudskog stresa, koja objašnjava na web stranici Science-Presse da “kada se veliki stres naglo smanji, imunološki sistem također može oslabiti (…). Mozak potiče nadbubrežne žlijezde, koje pak potiču izlučivanje hormona poput adrenalina i kortizola. Također šalje poruke kako bi ojačao imunološki sistem kako bi se tijelo brže oporavljalo od ozljeda.” Prednost ovog mehanizma, iako znači razdoblje intenzivnog stresa, je ta da tokom tog razdoblja imamo manji rizik od obolijevanja, kao što je slučaj tokom ispita ili planiranja vjenčanja. Međutim, nakon što je taj intenzivni trenutak prošao, možemo se razboljeti. “Primitivni sistem šalje poruku da je prijetnja prošla. Odjednom, razine hormona stresa padaju, a imunološki system usporava. Ako smo izloženi mikrobima, gripa, prehlada ili gastroenteritis, postoji veća vjerojatnost da ćemo se zaraziti”, tvrdi stručnjakinja za ljudski stres.

Previše adrenalina i kortizola u slučaju intenzivnog stresa
Još jedna česta situacija odnosi se na ljude koji pate od nejasnih bolova i umora na početku svog odmora: oni nisu bolesni sami po sebi, već postaju svjesni svojih fizičkih tegoba kada ulaze u razdoblje odmora nakon napornih sedmica rada. Jer tada je distrakcija odjednom manje važna i tada počinju stvarno osjećati svoje bolove. Ponovno su krivi hormoni stresa, iako njihova korisnost općenito ne dolazi u pitanje. “Programirani smo da reagiramo na opasnost u načinu “borba/bijeg”, što rezultira povećanjem razine adrenalina i kortizola”, dodaje dr. Hussain. “Ova dva hormona kontroliraju raspoloženje, motivaciju i strah. U razdoblju povećanog stresa ili anksioznosti, razine adrenalina rastu, uzrokujući preopterećenje simpatičkog živčanog sustava i rezultiraju ubrzanim otkucajima srca i povišenim krvnim tlakom.” Zato adrenalina i kortizola ne bi trebali biti stalno izlučeni u velikim količinama u tijelu.
Ako je to slučaj, liječnik upozorava da će “ti hormoni uvijek biti aktivni, a upalni procesi ubrzani. Rezultat: vaš je imunološki sistem oslabljen jer konstantno visok nivo kortizola u krvi mogu izazvati upalu i oslabiti imunološki sistem.” Nedostatak studija o ovom pitanju ne omogućuje utvrđivanje kojem postotku populacije prijeti veći rizik, ali pilot-studija provedena na Sveučilištu u Tilburgu u Nizozemskoj 2002. zaključila je da je oko 3% muškaraca i žena sklonije obolijevanju tokom odmora nego u normalnim vremenima. S druge strane, Catherine Raymond radije izražava oprez. “Studije o imunološkom sistemu su složene i na njih može utjecati nekoliko faktora: kvaliteta sna, prehrana, bavljenje sportom, način života, odgovor na stres, tehnike opuštanja. Stoga nemam konkretne brojke, ali možemo zaključiti da su oni koji pate od velikog stresa na poslu i kod kuće najviše izloženi riziku od obolijevanja kada se iznenada zaustave”, potvrđuje ona za Science-Presse.

Naučite slušati svoje tijelo svakodnevno… i opustite se postepeno na odmoru
Što se tiče ljudi koji se razbole svaki put kada su na odmoru, možda bi trebali shvatiti to kao znak da imaju teškoća u upravljanju svojim stresom. Prvo trebate znati slušati svoje tijelo, ne samo kada se ono odmara. “Ako vam tijelo daje upozoravajuće signale da hronični stres nanosi štetu, važno je poslušati. Visoke razine stresa vrlo su loše za vas. To uzrokuje ne samo trenutne učinke poput ovog sindroma, već i dugoročne posljedice poput stvaranja naslaga u arterijama koje potiču koronarne događaje i moždane udare, anksioznost i depresivne poremećaje, rizik od ovisnosti pa čak i pretilost”, primjećuje liječnik, naglašavajući da postoje neki znakovi na koje treba obratiti pažnju: često obolijevanje, ne samo na odmoru, osjećaj hroničnog umora i nedostatak energije, poremećaj spavanja ili visok krvni tlak i loš odgovor na glukozu.

Osobe koje su pogođene ne bi trebale oklijevati konzultirati svog općeg liječnika kako bi zajedno pronašli najbolji način za upravljanje stresom svakodnevno. Liječnik preporučuje da se svakodnevno “održi jedna sjednica opuštanja, provede vrijeme na suncu, promatra prirodu i sluša opuštajuću muziku.” Dr. Suhail Hussain također ističe važnost uspostavljanja redovnog rasporeda spavanja, uzimanja vremena za čitanje i provođenje vremena s porodicom i bliskim osobama. Na kraju, njegov zadnji savjet je “ne zadovoljavati se samo radom, radom i još radom u očekivanju dugih praznika.” No, može li se usvojiti dobre navike kako bi se osiguralo da se maksimalno uživa u odmoru bez neugodnosti? Prva moguća rješenja prema Catherine Raymond uključuju “postepeno smanjenje stresa, rezervisanje sedmice za zatvaranje važnih zadataka umjesto čekanja do zadnjeg trenutka, planiranje najmanje jednog dana između posljednjeg radnog dana i odlaska na odmor.”

Razlog je jednostavan: naše tijelo ne voli prijelazna razdoblja, pogotovo ako su nagla.

“Odlazak nakon intenzivnog napora gotovo je recept za razbolijevanje. I naravno, kada stignete, spavajte, jedite dobro i pijte dovoljno vode. Sve to pomaže boljem otporu protiv virusa”, zaključuje stručnjakinja. Također treba napomenuti da osim potrebe da se sve riješi u žurbi dan prije odlaska na odmor, također se preporučuje da se ne pojačava napor neposredno prije da biste završili sve zadatke, čak i ako je potrebno napraviti popis prioriteta za završetak (a ostali zadaci mogu biti zapostavljeni). Na licu mjesta, također je bolje posteepeno se “opustiti” umjesto da odmah legnete na plažu: pokušajte održavati određen nivo aktivnosti kako biste postepeno smanjili stres kako bi se tijelo moglo polako prilagoditi. Na kraju, zašto ne biste također planirali vratiti se kući jedan dan prije službenog završetka odmora kako biste imali “rezervni” dan prije povratka na posao. Osim toga, “to-do” lista nakon duge odsutnosti (pranje rublja, odlazak u kupovinu, odlazak liječniku…) također može donijeti dodatni stres.

(logično.com)