Drag prodavnice kao način zaobilaženja neradne nedjelje

Uvođenjem neradnih nedjelja, drag shopovi su postali popularni u Federaciji Bosne i Hercegovine, a to dokazuje i činjenica da ih je u protekloj godini otvoreno najmanje 11 u različitim gradovima i općinama.

Karakteristika ovih prodavnica je da površina njihovih prodajnih prostora iznosi najmanje 12, a najviše 50 kvadratnih metara i da im je radno vrijeme 24 sata, svakog dana tokom kalendarske godine, piše Klix.ba.

Ovo je prihvatljivija opcija za manje trgovine, jer imaju dodatni dan rada, ali i za one čija konkurencija radi i ne treba im, kao većim objektima, više ljudi za rad u noćnoj smjeni.

Čak šest drogerija otvoreno je prošle godine u Konjicu, dvije u Tuzli, jedna u Bihaću i dvije u Mostaru, prema podacima koje smo dobili od nadležnih organa.

Nismo mogli dobiti neke od podataka jer ove vrste promjena ne registruje Federalno ministarstvo trgovine niti Porezna uprava Federalnog parlamenta, već lokalna uprava.

Uprkos namjeri zakonodavca da zaštiti prava radnika neradnom nedjeljom, praksa na terenu pokazuje da se tržište brzo prilagodilo novim pravilima.

Apoteke su tako postale svojevrsni kompromis između zakonskih ograničenja i potreba potrošača.

Zabilježene su i zloupotrebe

Nedjelja kao slobodan dan zvanično je uvedena prije nešto više od dvije godine, s tim da su benzinske pumpe koje redovno primaju kupce drugog dana vikenda, pekare, neke cvjećare itd. “uzdržavale” nedjelju.

Jedna od vijesti, uoči “ublažavanja” uslova zbog neradne nedjelje, bio je potez Binga da uvede dragstor kao maloprodajni lanac.

Neki tržni centri u RS-u su također iskoristili ove mogućnosti i otvorili drogerije, a zanimljivo je da su mnogi građani dobili SMS poruke o njihovom otvaranju iako nisu bili kupci.

Bilo je i primjera “zaobilaženja” pravila, poput trgovaca iz Zavidovića, koji nedjeljom otvaraju trgovine, prodaju robu i izdaju račune. To im je moguće jer kazne iznose 500 KM.

Njihov promet nedjeljom, prema riječima obespravljenih trgovaca s kojima smo ranije razgovarali, iznosi i do 30.000 KM dnevno, tako da je kazna od 500 KM, odnosno 250 KM ako se plati u roku od sedam dana, zapravo mizerna.

U Zavidovićima ovu odluku svjesno krše fizičke osobe, kojima je u proteklim mjesecima izrečeno nekoliko prekršajnih naloga, te bi nadležni sudovi trebali donijeti rigoroznije mjere.

Neujednačena primjena zakona i simbolične kazne postavljaju pitanje jednakog tretmana svih trgovaca, a posebno onih koji poštuju propise i zbog toga trpe finansijske gubitke.

(Mostarski.ba)