glavni imam IZ Bošnjaka

Edin Mezit za Mostarski.ba o ramazanskoj i bajramskoj atmosferi u Norveškoj

O razmazanu, bajramu i stanju u našoj zajednice razgovarali smo s Edin ef. Mezitom, glavnim imamom Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

3 Min Read

Edin je sin poznatog mostarskog imama Salema Mezita, odnosno mujezina Karađoz-begove džamije kojeg su pripadnici HVO ubili 9. maja 1993. godine.

Naš sagovornik je krajem prošle godine imenovan za glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. U ovoj skandinavskoj kraljevini živi oko 15.000 Bošnjaka među kojima dominiraju Hercegovci.

O razmazanu, bajramu i stanju u našoj zajednice razgovarali smo s Edin ef. Mezitom, glavnim imamom Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj.

Mostarski.ba: Ramazan je vrijeme zajedništva koje se posebno osjeti u dijaspori: kakvi su ramazani u Norveškoj u poređenju s Mostarom?

Za razliku od Mostara i Bosne i Hercegovine, ramazan u Norveškoj ima drugačije ozračje. Muslimani ovdje žive u društvu u kojem većina ljudi ne posti, pa se ramazanska atmosfera uglavnom osjeti unutar porodica, džemata i islamskih centara. Podsjetio bih, također, da je proteklin godina poseban izazov u zemljama Skandinavije predstavljala i dužina posta, odnosno to što se postilo znatno duže nego u Bosni i Hercegovini. Ipak, upravo te pomenute specifičnosti kao i udaljenost od domovine dodatno osnažuju osjećaj zajedništva među bošnjačkim vjernicima. Džamije i islamski centri postaju mjesta susreta, zajedničkih iftara, namaza i ramazanskih radosti.

Naravno, bez obzira da li se dočekuje u Mostaru ili u Norveškoj, ramazan uvijek podsjeća vjernike na vrijednosti strpljenja, zahvalnosti i solidarnosti.

Mostarski.ba: Norveška je domovina više hiljada hercegovačkih Bošnjaka koji su u okolnostima Agresije svoj novi dom pronašli u Norveškoj. Kako su se snašli naši ljudi na dalekom sjeveru Evrope?

Bez imalo sumnje može se reći da su naši ljudi u Norveškoj primjer uspjeha i pozitivnih ostvarenja.

Naročito kada se ima u vidu da je većina njih u ovu zemlju došla od 1992. do 1994. godine direktno iz koncentracionih logora, bez ikakvih sredstava za život i sa mnogo psihičkih i fizičkih trauma. Tako su hiljade Bošnjaka Hercegovine, nakon raspuštanja logora HVO-a, prinuđeni da potraže mjesto na kojem će započeti novi život, izabrali Skandinaviju i ovdje ostvarili i još uvijek ostvarujete izvanredne rezultate na svim poljima života.

Mostarski.ba: Kako se bajram obilježava u našim džematima i porodicama u Norveškoj?

Rekao bih da je se, kada je u pitanju privatna sfera, način obilježavanja bajrama ne razlikuje se u znatnijoj mjeri od obilježavanja bajrama u domovini. Nakon klanjanja bajram-namaza, koliko to mogućnosti dozvoljavaju, obilazi se rodbina i prijatelji, u našim centrima se organiziraju bajramska sijela i programi a najmlađi dobijaju bajramske poklone. Ipak, u društvu koje je predominantno nemuslimansko, nesumnjivo je da opći doživljaj bajrama gubi na intenzitetu.

Međutim, imajući sve pomenuto na umu, treba istaći da se bajram u Norveškoj, uz sve ovdašnje specifičnosti, dočekuje sa istom radošću, toplinom i željom da se sačuva naša vjera i identitet.

(Mostarski.ba)

Napomena

Ukoliko se ovaj tekst prenosi, preuzima ili objavljuje na drugim portalima ili medijima, obavezno je jasno navođenje izvora uz aktivan i vidljiv link prema portalu www.mostarski.ba. Svako preuzimanje sadržaja bez navođenja izvora i linkovanja smatra se kršenjem autorskih prava.

Podijeli članak