Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježen u Mostaru

Građani su tokom ovog događaja imali priliku informisati se o radu institucija i organizacija koje se bave ovom problematikom, a dijeljeni su i edukativni materijali.

– Trgovina ljudima vrlo je ozbiljan, rekao bih maligan problem na globalnom nivou, pogotovo kad se uzme statistika koja je sada više nego lako dostupna. Prema podacima Međunarodne organizacije rada nešto više od 27 miliona ljudi su žrtve trgovine ljudima, a nekakvi recentni podaci čak na našoj regionalnom nivou kažu da je preko 70 posto osoba mlađe životne dobi i da su to uglavnom žene i djece – kazao je ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić.

Naveo je kako je MUP HNK-a jako usmjeren na senzibilitet prema žrtvama, način zaštite žrtava, te prevenciju i educiranje javnosti, a nakon toga i unaprjeđenje međunarodne saradnje, ali i saradnje s drugim policijskim agencijama i drugim tijelima u državi.

– Vrijeme je pokazalo da se ovdje jednosektorski usmjeren pristup ne može primjenjivati tako da imamo u HNK-u koordinacioni tim koji je sačinjen od profesionalaca iz više različitih resora, a koji provode akcijski plan koji su donijeli. Moram reći da na sreću mi nemamo na našem prostoru nekakvih ozbiljnijih prijava i krivičnih dijela ove naravi, ali u kontekstu educiranja javnosti bitno je naglasiti da je važno prepoznati u prvoj fazi neke indikatore koje mogu ukazivati na potencijalne prijetnje – kazao je Marić.

Na novinarsko pitanje o tome kako riješiti prisilno prosjačenje, koje se može primijetiti u Mostaru, Marić je naveo kako sistem, nažalost, još traži optimalan i potpuniji odgovor.

– Djeca koja se nalaze na ulici i koja se navode na prosjačenje bi trebala biti izmještena u odgojni centar, za koji znamo da je još u začetku, imenovana je uprava, radi se na tome. Međutim, taj centar bi po predlošku stvari trebao djecu zadržati do 24 sata kod sebe, nakon čega će ih upućivati svojim matičnim sredinama. Taj proces, iako se na njemu radi, nikako da aktivno započne, tako da se zapravo traži odgovor i nastoji su uspostaviti hodogram sistema kako bismo i ovome pristupili na ovakav način – kazao je Marić.

Predsjednica udruženja “Novi put” Mostar Abida Pehlić kazala je kako je ovaj problem jako prisutan u Bosni i Hercegovini, te istakla kako je ove godine povećan broj identificiranih žrtava u odnosu na prethodne dvije godine.

– Pogotovo kada imamo na umu činjenicu da je identifikacija urađena samo za prvih šest, odnosno devet mjeseci ove godine. Trgovina ljudima je sveprisutnija u čitavom svijetu, to je globalni fenomen koji bilježi enormnu zaradu tako da, nažalost, ni naša zemlja kao zemlja porijekla žrtava trgovine ljudima nije izuzeta. Međutim, ono što je sada zabrinjavajuće je da pored naših državljana imamo sve više i više stranih državljana koji su žrtve različitih oblika iskorištavanja, bilo da je u pitanju radna eksploatacija, ali čak i trgovina ljudima u osnovu seksualnog iskorištavanja – kazala je Pehlić.

Dodaje kako u HNK-u i Zapadnohercegovačkom kantonu zadnjih godina nije bilo identificiranih žrtava.

– Mi upravo radimo u tom smjeru da što je moguće više podižemo svijest šire javnosti o ovom problemu, da potaknemo građane ako imaju neku sumnju da je netko žrtva nekog od oblika trgovine ljudima, da to bez ustručavanja prijave najbližoj policijskoj stanici. Također na raspolaganju stoji i naša besplatna linija za pomoć, moram reći da mi u našem savjetovalištu već odavno pružamo stručnu podršku djeci koja su preživjela neki od oblika iskorištavanja, pružamo podršku djevojčicama koje su bila žrtve prinudnih brakova, a također imamo i dječaka i djevojčica u našem programu koji su bili žrtve ili prisilnog prosjačenja ili nekog drugog oblika prinudnog rada, ne na području našeg, ali u području drugih kantona u BiH – kazala je Pehlić.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, navela je Kanton Sarajevo kao mjesto gdje je najveći broj identificiranih žrtava, ali da je zabrinjavajući veliki broj neidentificiranih žrtava trgovine ljudima.

– Mi kao najvidljiviji oblik trgovine ljudima vidimo prisilno prosjačenje i to su najčešće identificirane žrtve, međutim ono što zabrinjava su te neke skrivene brojke. Mi kroz našu liniju za pomoć dobivamo upite od djevojaka koje za sebe tvrde da su žrtve seksualnog iskorištavanja, ali se ustručavaju to javno prijaviti i zatražiti pomoć. One od nas traže anonimnu psihosocijalnu podršku kako bi se mogle nositi s tom situacijom, ali zbog raznih prijetnji i ucjena ne žele to prijaviti. Ovu kampanju i radimo baš kako bismo podigli svijest o ovom problemu – kazala je Pehlić.

Stručna savjetnica za mlade u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i članica Koordinaciionog tima Vlade HNK-a za borbu protiv trgovine ljudima Azemina Gubeljić istakla je kako su edukacija i prevencija ključ svega.

– Mi smo uradili jako puno edukacija da se svi predstavnici u referalnom mehanizmu, a onda naravno i građani upoznaju s barem onim najvažnijim oblicima trgovine ljudima, s indikatorima, uzrocima, s posljedicama i kako možemo to prevenirati, kako možemo žrtvu zaštiti, kako možemo u referalnom mehanizmu svi zajedno u lancu uraditi posao koji se zahtjeva od nas. Dakle edukacija i prevencija su ključ svega – kazala je Gubeljić.

(Mostarski.ba)