Fotonaponske elektrane kao budućnost održive poljoprivrede

Edukativna konferencija „Predstavljanje održivog agro-energijskog razvoja“ održana je u četvrtak u Mostaru s ciljem promoviranja rješenja koja povezuju poljoprivredu i obnovljive izvore energije.

Predsjednik Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Aner Kruškonja istakao je kako se u saradnji s partnerima i Obrtničkom komorom Unsko-sanskog kantona (USK) predstavlja kreditna linija namijenjena sufinansiranju fotonaponskih elektrana u poljoprivredi, piše Fena.

“Kada govorimo o resursima, veliki potencijal leži u fotonaponskim elektranama koje se mogu koristiti za napajanje štala, grijanje plastenika, rad komora i sušara. Mogućnosti su doista široke”,  istakao je.

Profesor Midhat Glavić ocijenio je kako poljoprivreda spada među grane koje najviše trpe posljedice klimatskih promjena, ali se istovremeno ubraja i među njihove uzročnike.

“Mjere prilagođavanja klimatskim promjenama u poljoprivredi nisu nove, već poznate u agrotehnici. Njihov je cilj smanjiti karbonski otisak kroz manju upotrebu mehanizacije, očuvanje padavina u tlu, konzervacijsku obradu zemljišta, te korištenje žetvenih ostataka i stajnjaka. Savremena proizvodnja voća i povrća zahtijeva sistema navodnjavanja u kombinaciji sa zaštitnim mrežama, dok nove digitalne tehnologije omogućuju optimizaciju potrošnje vode i gnojiva radi postizanja veće proizvodnje”,  istakao je Glavić.

Dodao je kako se sve veća pažnja posvećuje kontroli uvoza svježeg voća i povrća zbog ostataka pesticida, te istakao važnost biopesticida i agrosolarstva, koje istovremeno omogućuje proizvodnju električne energije i povećanje poljoprivredne proizvodnje.

Govoreći o stočarstvu, Glavić je naglasio potrebu smanjenja intenzivnog uzgoja, te korištenja livada i pašnjaka za pašni i slobodni uzgoj domaćih životinja. Naglasio je kako se mjere održive poljoprivrede ne odnose samo na biljnu proizvodnju, nego i na stočarstvo.

“Bosna i Hercegovina je prošle godine imala deficit u uvozu hrane veći od dvije milijarde maraka, a u prvih sedam mjeseci ove godine već oko 1,8 milijardi. To jasno pokazuje da se moramo ozbiljnije posvetiti proizvodnji hrane na vlastitim imanjima. Bez suverenosti hrane nema ni suverenosti države “, poručio je Glavić.

Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike lokalnih zajednica i poljoprivrednike radi razmjene znanja i iskustava, te poticanja razvoja održivih i ekonomskih isplativih rješenja.

(Mostarski.ba)