Glasinačka kolica: Remek djelo koje je rodilo našu arheologiju
Glasinačka kultna kolica nisu samo simbol drevne vještine, već se njihov pronalazak 1880. godine možda može smatrati i danom rođenja arheološke nauke u Bosni i Hercegovini.
Sve je počelo u martu 1880. godine na Glasinačkom polju. Prilikom gradnje puta Sarajevo – Rogatica – Višegrad, austrougarski vojnici su, tražeći kamen za podlogu puta, raskopali veliku kamenu gomilu (tumul). U njenom središtu pronašli su grob “važnog predstavnika starobalkanske aristokratije”. Uz skelet su ležala bronzana kolica, ali i drugi luksuzni predmeti poput bronzane posude i masivne narukvice.
Zahvaljujući prisebnosti mladog poručnika Johanna Lexe, koji je shvatio vrijednost nalaza ovaj predmet je spašen za nauku, ali ga je poslao u Beč gdje se i danas nalazi.
Ova unikatna kolica izrađena su od bronze i datiraju se u period oko sredine 8. vijeka prije nove ere (starije željezno doba). Na četiri točka nalazi se posuda (recipijent) u obliku ptice (vjerovatno patke). Na leđima ptice nalazi se otvor s poklopcem, koji je i sam oblikovan kao još jedna manja ptica. Smatra se da su kolica služila u religijskim ritualima. Ptice su u to doba simbolizirale pratitelje duša pokojnika na njihovom putu u vječnost.
Glasinačka kolica pripadaju rijetkoj grupi ptičjih kolica koja su se koristila širom Evrope u željeznom dobu, od Skandinavije do Italije. Ona su dokaz postojanja glasinačke kulture, koja se identifikuje sa moćnim ilirskim plemenom Autarijata.
Ovaj senzacionalni nalaz bio je toliko važan da je podstakao osnivanje Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. godine i pokrenuo prva velika sistematska istraživanja na Balkanu. Danas, 140 godina nakon otkrića, Glasinačka kolica ostaju neprocjenjivo blago koje nas podsjeća na duboke korijene i bogatu historiju naših prostora. Nažalost, kolica se danas nalaze u Naturhistorische museum-u u Beču i vjerovatno se nikad neće vratiti u Bosnu i Hercegovinu, piše Facebook stranica Arheologija Bosne i Hercegovine / Archaeology of Bosnia and Herzegovina.
