Globalni pad investicija odrazio se i na BiH, strana ulaganja u minusu

Globalni pad direktnih stranih investicija odrazio se i na BiH. U prvom polugodištu 2025. zabilježen je pad DSI od 12,5 posto, upozorava FIPA.

Pad globalnih direktnih stranih investicija zabilježen tokom ove godine imao je odraz i na Bosnu i Hercegovinu, saopćili su iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

Kako navode iz ove institucije, procjene kretanja direktnih stranih investicija (DSI) na svjetskom nivou za 2025. godinu nisu ohrabrujuće.

“U podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), eskalacija trgovinskih sukoba, rast ekonomske i političke neizvjesnosti, kao i povećana volatilnost na finansijskim tržištima, doveli su do snažnog usporavanja investicione aktivnosti na svjetskom nivou već početkom godine. Takva kretanja odrazila su se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je u prvom polugodištu 2025. zabilježen pad stranih ulaganja”, istakli su iz FIPA za federalne medije.

Iz FIPA-e naglašavaju da je prognoziranje budućih tokova DSI izuzetno složeno, jer kretanja u finansijskim aktivnostima velikih multinacionalnih kompanija i bankarskog sektora mogu značajno uticati na investicije, kako na globalnom nivou, tako i u BiH, piše Akta.ba.

“Možemo se nadati da će pozitivan uticaj nearshoringa (strateško premještanje poslovnih procesa u obližnje zemlje) na rast DSI biti nastavljen, međutim, perspektive globalnih direktnih stranih investicija za 2025. nisu pozitivne”, kazali su iz FIPA.

Preliminarni podaci Centralne banke BiH, koji obuhvataju i procijenjene zadržane zarade, pokazuju da su direktne strane investicije u prvih šest mjeseci ove godine dosegle 780,1 milion KM, odnosno 398,8 miliona eura. To predstavlja smanjenje od 12,5 posto u odnosu na isti period 2024. godine, što je nominalno manje za 111,4 miliona KM.

“Uz smanjenje je potrebno u obzir uzeti i komponente DSI. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. vlasnički udjeli su veći 65,4 odsto u odnosu na iznos iz prvog polugodišta 2024. godine, zadržane zarade su procijenjene u približnom iznosu kao i prethodne godine (smanjenje za 0,8 odsto), dok je znatno smanjenje, od 71,7 odsto, registrovano u okviru ostalog kapitala”, istakli su iz FIPA.

U posmatranom periodu najveći prilivi stranog kapitala u BiH stigli su iz Hrvatske, u iznosu od 203,5 miliona KM, zatim iz Njemačke sa 174,2 miliona KM te iz Srbije sa 108,3 miliona KM. Istovremeno, negativni tokovi kapitala zabilježeni su iz Nizozemske i Švicarske, po minus 30,2 miliona KM, kao i iz Velike Britanije, gdje je evidentiran odljev od 25,2 miliona KM.

Predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac izjavio je za “Nezavisne novine” da je pad investicija posebno izražen na europskom kontinentu.

“Direktni uzrok toga jeste rat Ukrajine i Rusije, te sada imamo globalnu nesigurnost, te trendove u svijetu gdje se stimuliše unapređenje domaćih investicija kao što je u SAD. Sve to ne pogoduje stranim investicijama. Kada je u pitanju zapadni Balkan, i u Srbiji je znatan pad investicija. Ova zemlja je dugo godina bila lider u privlačenju stranih investicija, a sada ima znatan pad. Posljedica je politička nestabilnost. Sve zemlje imaju više-manje loše investicione rejtinge, te je to za investitore iz daljih zemalja jedan od glavnih indikatora. Pored globalnih i regionalnih okolnosti, politička nestabilnost u BiH je takva da sigurno ne doprinosi povećanju interesa ili motivacije stranih investitora da ulažu u BiH”, naglasio je Grabovac.

(Mostarski.ba)