Godišnjica smrti Envera Čolakovića, pisca različite književne i kulturalne tradicije

Foto: Ilustracija
Na današnji dan, 18. augusta 1976. godine u Zagrebu, od posljedica srčanog udara preminuo je Enver Čolaković, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, publicist, prevodilac, komediograf i libretist. Rođen je 27. maja 1913. godine u Budimpešti (Mađarska), piše Biserje.ba magazin za kulturu i društvo.
Školovao se prvo u Budimpešti, zatim u Sarajevu i Beogradu, a u Zagrebu je diplomirao historiju (1959). Do 1945. godine živio je i književno djelovao u Sarajevu i Budimpešti. Nakon tragične pogibije njegovih roditelja, oca Vejsil-bega Čolakovića i majke Ilone-Fatime, rođ. Mednyanszky, u bombardiranju Sarajeva 1944. godine, seli u Zagreb, u kojem ostaje sve do smrti. Prve stihove objavio je na mađarskom, a pisao je i na njemačkom jeziku. Od 1939. godine piše samo na bosanskom jeziku. Prevodio je s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao je stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je kao profesor, teatarski reditelj, lektor, korektor i urednik.
Njegova književna djela su: roman Legenda o Ali-paši (1944), Izabrane pjesme(1990), romani Lokljani (1991) i Mali svijet (1991), zbirka pjesama Bosni (1998) i roman u stihovima Jedinac (2005). Nakon rata anonimno je prevodio djela Ervina Šinke s mađarskog jezika (tri romana, knjige pripovijetki i brojne eseje), ali i poeziju Gyulae Illyésa i sl. Preveo je Zlatnu knjigu mađarske poezije (1978). Za roman Legenda o Ali-paši dobitnik je Nagrade Matice hrvatske za najbolji roman (1943), a za prevodilački rad s mađarskog i njemačkog jezika nagrađen je Plaketom Društva pisaca Mađarske Pro Litteris Hungaricis, Petőfi, kao i Plaketom i visokim odlikovanjem predsjednika Republike Austrije (1970). Roman Legenda o Ali-paši pripada jedan je od vrhunaca bošnjačke i bosanskohercegovačke i lirske i romaneskne književne prakse, u kojem autor evocira zlatnu prošlost Bosne, njene tradicije i čitave kulture.
Veličina i značaj književnog opusa Envera Čolakovića ogleda se u činjenici da je vezan za četiri književnosti – za bošnjačku i bosanskohercegovačku te hrvatsku i mađarsku književnost, iako je književnohistorijski dobrano zanemaren.
Kompletan tekst je na linku
Najbolji bh. taekwondoisti otputovali na Svjetsko prvenstvo
U EU na snagu stupa CBAM, u BiH moguće dodatno poskupljenje struje
Noćne kontrole policije: 80 posto zaustavljenih u prekršaju
FK Velež: Sudija svjesno prekršio osnovno pravilo igre i nanio direktnu štetu Veležu
Sedmica održivog razvoja u BiH: Put ka ostvarivanju ciljeva
■ Povezano
Održan 63. Međunarodni festival neafirmisanih pjevača BiH “Prvi glas Bijelog Polja – Mostar 2025”
Prihod od predstave “Bajka o pozorištu” NPM donira stanovništvu Gaze
MIZ Mostar: Izložba i interaktivna radionica „Uči o Allahu“
Mostar domaćin četvrte međunarodne naučne konferencije „Biblioteke za bolje sutra“