Građani sve više štede? Stručnjaci kažu da bogati štede, ostali jedva preživljavaju

Najnoviji podaci Centralne banke BiH pokazuju da su krajem septembra ove godine ukupni depoziti stanovništva kod banaka u Bosni i Hercegovini iznosili 18,88 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,94 milijarde KM ili 11,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Depoziti stanovništva čine 52,1 posto ukupnih depozita u bankarskom sektoru i predstavljaju ključnu osnovu za finansiranje i stabilno funkcionisanje banaka, piše Faktor.ba.

Najnoviji podaci pokazuju da povjerenje građana u bankarski sektor i domaću valutu konvertibilnu marku (KM) kontinuirano raste, smatraju u Centralnoj banci BiH.

Oročeni i štedni depoziti iznosili su 5,65 milijardi KM (29,9 posto ukupnih depozita stanovništva), uz rast od 6,5 posto na godišnjem nivou.

Depoziti po viđenju dostigli su 3,85 milijardi KM (20,4 posto), uz rast od 6,1 posto, a transakcijski računi iznosili su 9,38 milijardi KM (49,7 posto), uz rast od 17,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Depoziti stanovništva u KM porasli su za 16,8 posto na godišnjem nivou, što je rezultat povećanja transakcijskih računa u domaćoj valuti za 1,26 milijardi KM. Depoziti u stranim valutama zabilježili su rast od 4,7 posto.

Ovi pokazatelji potvrđuju da građani Bosne i Hercegovine sve više prepoznaju važnost štednje i imaju povjerenje u stabilnost konvertibilne marke i bankarskog sektora. Kontinuirani rast depozita stanovništva doprinosi stabilnosti finansijskog sistema i omogućava bankama da osigura održivo finansiranje privrede i stanovništva.

Tako kažu podaci iz Centralne banke BiH. No šta nam oni govore. Da li predstavljaju pravu sliku i stvarno stanje štednje građana BiH.

Da li podaci odražavaju stvarno stanje štednje u BiH?

O tome smo razgovarali sa ekonomskim stručnjacima i predsjednicima udruženja potrošača u BiH.

– Ti podaci ništa ne govore, ne pokazuju stvarno stanje štednje građana u BiH, ali govore jedno, a to je veliki raskol između bogatih i siromašnih. Ti što štede, to je nekih 50-60 računa na kojima “leži” novac.

S druge strane, banke plaćaju veoma malu kamatnu stopu na te depozite – kaže za Faktor profesor sa Ekonomskog fakulteta i direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu Muamer Halilbašić.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran potvrđuje ovu tezu.

– Upravo tako. Imamo klasno podijeljeno društvo gdje sve više građana jedva preživljava i zadužuje se, čak i oni s redovnim primanjima, a izrazita manjina bogatih ima dovoljno viška novca da povećava štednju.

Drugi razlog zašto se štednja povećava je što nema alternativnih prilika za ulaganja, tržište kapitala je praktično mrtvo, investicijsko zlato je nedostupno, a nekretnine zahtijevaju velike pojedinačne iznose ulaganja i ne mogu se brzo pretvoriti nazad u novac.

Banke ovdje treba spomenuti u drugom kontekstu. Naime, zloupotrebe ovakve situacije gdje praktično nemaju konkurenciju u drugim atraktivnim oblicima ulaganja i zato na sav ovaj silni novac koji je u depozitima i na kojem zarađuju one plaćaju sramotno niske kamatne stope, daleko ispod onih po kojima taj isti novac plasiraju kao kredite – kaže Igor Gavran.

Mogu li građani išta uštedjeti

Iz udruženja potrošača nam kažu da je štednja uvijek poželjna – za crne dane. Nažalost, crni dani su za mnoge davno došli.

– Štedjeti može samo onaj ko ima. Ko nema, on ne štedi, on preživljava. Onaj ko ima plaću 5.000 maraka, može štedjeti, a onaj sa 1.000 maraka može samo preživjeti.

Bogati štede, a siromašni preživljavaju. Kod nas već odavno nema srednje klase. Smiješno je govoriti o štednji u zemlji u kojoj pola stanovništva jedva preživljava – kaže nam Šukrija Dupčanin iz Udruženja za zaštitu potrošača Brčko Distrikta.

No stručnjaci savjetuju da bi idealno bilo da imamo “u šteku” tri zarađene plaće. Da li je je uopće moguće to ostvariti. Kako naš narod kaže, štedi se onda kad se ima.

– Prvo treba poplaćati sve račune, dakle krediti, ako imate kiriju, zatim režije da vam se ne bi nakupljali računi, pa da ne biste upali u još veće probleme. Zatim, napraviti plan šta vam treba. U trgovinu uvijek idite sa spiskom i držite se tog spiska, nemojte kupovati nešto što vam ne treba, ma koliko vam primamvljivo bilo. Ako imate imalo mogućnosti, od svake plaće odvojite neki dio, ostavite “sa strane”. Sve je stvar navike, vremenom će taj novac narasti, a vi ćete već steći naviku štednje – kaže predsjednik Udruge potrošača Futura Marin Bago.

– Ne trebamo se lagati i trebamo priznati istinu. Mi živimo ispod prosjeka. Ma nismo ni blizu evropskog prosjeka. Živimo na rubu. Pola građana, ne da ne može štedjeti, nego je zaduženo. Imate one limite na karticama i većina ljudi je u minusu.

Ti podaci iz Centralne banke BiH pokazuju onaj broj bogatih koji štede, odnosno stavljaju na banku višak novca. Da budemo sigurni, teško da će iko u ovoj zemlji zaraditi na pošten način, bez kriminala.

Oni koji se bave ilegalnim stvarima, ostavljaju, malo u banci, malo u kući. S druge strane, ne vjerujem ni u podatke banaka, iako sam i sam ekonomista. Oni imaju kvotu koju moraju ispuniti. To bi trebalo kontrolisati. A da li iko kontroliše? To je posao za Agenciju za bankarstvo BiH – kaže nam Redžo Omerbašić iz Udruženja potrošača Odžak i Orašje.

I zaista, ako uzmemo u obzir da je minimalna plaća u Federaciji 1.000 KM, a najniža penzija 599 KM, te nezaposlenih više od 250.000 nezaposlenih, štednja je zaista utopija.

Što bi naš narod rekao, pokrijte se koliko je “jorgan dug” te ne rasipajte se bespotrebno.

Zato, ako ste jedan od onih sretnika koji ima solidana primanja, štedite dok imate jer nikad se ne zna šta će sutra biti.

(Mostarski.ba)