Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković reagirao na saopćene IZ Stolac: Optužio ih za “neistine”

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković uputio je odgovor na “neistine”, kako je ustvrdio, koje su iznijeli predstavnici Muftijstva mostarskog i žalbu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dostavljenu Ombudsmanu za ljudska prava BiH. U svom odgovoru detaljno je iznio hronologiju događaja i pravni okvir u kojem se vodi cijeli slučaj oko izgradnje harema u Stocu.

Grad Stolac je u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice Stolac poduzeo niz koraka da se problem riješi u skladu sa zakonima i prostorno-planskom dokumentacijom.

Dana 07. juna 2024. godine Grad Stolac je izdao Rješenje broj UP-1-07-02-25-193/24, kojim je Medžlisu Islamske zajednice Stolac dato odobrenje za izgradnju harema sa pratećim vjerskim objektom na adresi Radimlja b.b. Pet dana kasnije, 12. juna 2025. godine, Medžlis je obavijestio Grad da će radovi na izgradnji početi 20. juna 2025.

Međutim, 16. jula 2025. godine, Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i obnove zaprimila je zahtjev od advokatskog ureda Grabovac / Vegar, koji zastupa Neformalnu grupu građana naselja Poprati, naselja u blizini lokacije planirane za izgradnju harema. Oni su tražili da se Rješenje o građevinskoj dozvoli poništi, navodeći da je dozvola izdana za izgradnju na poljoprivrednom zemljištu koje je u državnom vlasništvu.

Postupajući po službenoj dužnosti, a u skladu sa zahtjevom te Neformalne grupe građana, Grad Stolac je temeljem člana 264. stavka 5. Zakona o upravnom postupku („Službene novine FBiH“, broj 2/98, 48/99) donio Rješenje kojim se poništava ranije izdato Rješenje UP-1-07-02-25-193/24 od 07.06.2024.

Kronološkim redom jasno je da je Grad Stolac imao najbolju namjeru da se pronađe lokacija za izgradnju novog harema u skladu sa zakonskim okvirima. Grad je, u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice Stolac, kroz prostorno-plansku dokumentaciju predvidio lokaciju za izgradnju harema te izdao građevinsku dozvolu nadajući se da će riješiti imovinsko-pravne probleme oko prenamjene zemljišta koje se u zemljišnim knjigama vodi kao poljoprivredno zemljište – oranica u državnom vlasništvu.

Međutim, Ministarstvo građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojim upravlja ministar Bekir Isaković iz SDA, odbilo je dati suglasnost na predložene izmjene Prostornog plana Grada Stoca, čime je spriječen proces prenamjene zemljišta.

Pored toga, od dana izdavanja dozvole do danas, Ustavni sud BiH, Vrhovni sud Federacije BiH i Kantonalni sud u Mostaru donijeli su niz presuda koje se odnose na zabranu upisa i prenamjene državne imovine od strane entiteta i nižih nivoa vlasti, do donošenja Zakona o državnoj imovini BiH. Ove presude su uvele pravilo da je vlasnik javne imovine država, dok se ne donese navedeni zakon, što znači da su entiteti, kantoni, gradovi i općine do daljnjeg razvlašćeni u pogledu raspolaganja državnom imovinom.

Također, pravno tumačenje Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH potvrđuje da se poljoprivredno zemljište tretira kao državna imovina. Izuzetak je stav Vrhovnog suda Federacije BiH vezan za tumačenje članka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom („Službeni glasnik“ br. 22/2022), koji kaže da „gradsko građevinsko zemljište jeste imovina subjekata javne vlasti, ali ne i državna imovina koja pripada državi BiH, te nije pod zabranom raspolaganja“.

Iz svega navedenog proizilazi da je pitanje poništenja građevinske dozvole za izgradnju harema pravne prirode i tiče se tumačenja zakonskih propisa u vezi sa prenamjenom državnog poljoprivrednog zemljišta, a ne namjere Grada Stoca da se Bošnjacima uskraćuje pravo na ukop ili dostojanstveno sahranjivanje.

Gradonačelnik je također naglasio da Grad Stolac nije imao, niti će imati, namjeru diskriminirati bilo koju vjersku zajednicu ili grupu po bilo kojem osnovu. Pitanje uskraćivanja priključaka na infrastrukturu vakufskim objektima Grad ne može komentarisati jer nema relevantne informacije o tome ko, kada i na koji način je to učinjeno.

Što se tiče tvrdnji o „huliganskim napadima na bošnjačke građane“, Bošković je naveo da informacije o tim događajima mogu dati isključivo nadležne policijske uprave, jer to nije u nadležnosti Grada. Pozvao je na oprez u medijskim izvještajima, posebno ističući incident od 8. aprila 2024. godine, kada su u Stocu učestvovale navijačke grupe. Također je podsjetio da je jedan od ozlijeđenih u tom incidentu medijski nazivan „zlatnim momkom“, koji je kasnije fizički nasrnuo na sudiju na utakmici Kantonalne lige HNK, zbog čega je utakmica prekinuta nakon policijske intervencije.

Na navode o nejednakom tretmanu u projektima infrastrukture, stipendija i urbanizma, Bošković je naveo konkretne podatke: u 2025. godini Grad Stolac je dodijelio ukupno 203 stipendije od 205 prijavljenih studenata, uključujući Hrvate, Bošnjake i Srbe, bez obzira na nacionalnu pripadnost, pod uslovom da su ispunili formalne kriterije.

Na kraju, gradonačelnik je poručio da je Grad Stolac otvoren za daljnju saradnju sa Medžlisom Islamske zajednice Stolac i političkim predstavnicima Bošnjaka, kako bi se u skladu sa važećom zakonskom regulativom pronašlo rješenje za izgradnju harema. Također je istakao da je Grad spreman sufinansirati projekat, te da su više puta poručili ovu spremnost predstavnicima Islamske zajednice.

Saopćenje gradonačelnika Stoca, koje je na hrvatskim portalima u ovom mjestu plasirano sa slikom njega, dok mu je iza leđa Dragan Čović, više je nego jasna poruka.

No, i bez toga, Boškovićevo pisanije imalo bi smisla da nije nepobitnih činjenica koje kažu da je tokom njegove vlasti od države BiH oteto hektara i hektara državnog zemljišta i dato uglavnom HDZ-firmama kako bi na tom tlu postavili panele za solarne elektrane. Jedna od njih postavljena je tačno iznad bošnjačkih naselja, potpuno ilegalno, na Komanjem brdu. Stočani tvrde da je jedan od investitora, osoba sa američke “crne liste”.

(Mostarski.ba)