Hamam na Ćupriji u Stocu

Mjesto i ostaci povijesne građevine hamama na Ćupriji u Stocu smješteni su na lokaciji koja obuhvaća k.č. IV/135, zemljišnoknjižni uložak broj 418, vlasništvo Vakuf Silhadar Husein-paše u Stocu; k.o. Stolac, Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Podužna osovina objekta je u pravcu jugozapad–sjeveroistok. Do izgradnje Ćuprijske džamije (džamije Hadži Alije Hadžisalihovića) ovaj dio Stoca se, po hamamu, zvao Hamam-mahala.

Hamam je bio u upotrebi sve do sredine 19. vijeka. Voda za ovaj hamam je dovedena posebnim vodovodom iz Bregave.

Hamam je sagradio Silahdar Husein-paša, pripadnik porodice Šarić, koji se smatra jednim od najvećih i najzaslužnijih vakifa Stoca. Silahdar Husein-paša je živio u Istanbulu u prvoj polovini 17. vijeka. Bio je visoki funkcioner ondašnje turske vlade i njegovi dvori u Istanbulu su predstavljali čitav grad. Silahdar Husein-paša je sagradio prvu poznatu musafirhanu u Stocu koje je bila izgrađena u Čaršiji.

Za izdržavanje musafirhane izgradio je i uvakufio više dućana, mlinica, stupa i drugih objekata u Stocu. Upravu nad svojim vakufom je predao rođacima Šarićima. Prilikom obilaska hamama, sredinom XX. stoljeća, Hamdija Kreševljaković je zapisao da je objekat u dosta dobrom stanju.
Vremenom je uz hamam, uz njegovu sjeveroistočnu fasadu, izgrađen stambeni objekat.
Objekat hamama je 1993. godine u potpunosti srušen. Kameni ostaci objekta su uništeni ili su odneseni u nepoznatom pravcu. Prostor objekta se danas koristi kao parking prostor i kao odlagalište građevinskog materijala.
Pored toga što je omogućavao kupanje, stolački hamam je u osmanskom periodu djelovao i kao sauna. Zagrijana voda padala je na kamene ploče potkupolnog hamama, stvarajući velike količine vodene pare koja je blagotvorno djelovala na umornog čovjeka, nakon čega je slijedilo kupanje u bazenima hamama.

Dosadašnja zakonska zaštita

Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti broj 19 od 30. aprila 1947. godine objekat hamama u Stocu je stavljen pod zaštitu države.
Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH broj 910/51 iz 1951. godine, objekat hamama u Stocu je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture.
Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine, hamam u Stocu je evidentiran i valoriziran kao spomenik II kategorije.
Hamam na Ćupriji u Stocu uvršten je na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 588.
Uvidom na licu mjesta, juna 2006. godine, ustanovljeno je da je od hamama na Ćupriji u Stocu ostao očuvan samo dio jugoistočnog zida prostorije ćulhana.
Detaljniji opisi prostorija hamama dat je u odluci o proglašenju historijske građevine – Karađoz-begov hamam u Blagaju kraj Mostara, broj 08.1-6-1029/03-6 od 31. XII. 2003. godine
Hamam je, prilikom prolaska kroz Stolac, zatekao turski putopisac Evlija Čelebi. (Evlija Čelebi – Putopis, Odlomci o jugoslovenskim zemljama.)

(glasstoca.ba)