Historičar Mesud Hero u Blagaju o Katarini Kosači: „Nije bila posljednja bosanska kraljica“

U organizaciji Doma kulture, sinoć je u Blagaju historičar Mesud Hero održao tribinu posvećenu Katarini Kosači, jednoj od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih ličnosti iz perioda raspada bosanskog kraljevstva.

Tema tribine posebno je aktuelna u svjetlu nastojanja nekih hrvatskih političkih krugova da godišnjicu njene smrti obilježavaju na lokalitetu Starog grada Blagaja, što u javnosti izaziva različite reakcije.

Govoreći o tom fenomenu tendencioznih interpretacija historijskih činjenica Hero je naglasio je da je Katarina Kosača ličnost bosanske historije o kojoj je ispleteno bezbroj mitova i laži, piše Preporod.

– Postavlja se pitanje je li ona ikada bila kraljica, jer priča o tome da je kraljica – majka je upitna, budući da zadnji bosanski kralj Stjepan Kotromanić nije njen sin, nego pastorak. Upitno je i sve oko njenog testamenta, jer taj testament nikad niko nije vidio, a temelji se na onoj izjavi da, ako se njena djeca ne vrate u katoličanstvo, ona bosansku kraljevinu daje Svetoj Stolici – istakao je Hero.

Narativ o Katarini kao „najtragičnijoj ličnosti tog vremena“ je, prema njegovom mišljenju, netačan jer niko iz njene uže porodice nije stradao tokom sloma kraljevstva.

Prema njegovoj ocjeni najtragičniji lik tog vremena bila je, zapravo, Vojača, prva supruga kralja Tomaša i majka posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

– To je istina, to je suština priče, a to je sve opisala Jagoda Truhelka u svom romanu “Vojača”, koji je publiciran i sada se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine kao unikat. Taj roman je objavljen u časopisu “Nada”, u više nastavaka, a ja mislim da je to najbolji primjer kako ćemo shvatiti ono vrijeme – prokomentirao je.

Na pitanje kakav stav bi bosanskohercegovačke patriote trebale zauzeti prema liku Katarine Kosače, Hero naglašava da je, prije svega, potrebno razumijevati historijska dešavanja na bazi dokumenata, a da narativ o njenoj navodnoj kraljevskoj ulozi u javnom prostoru forsiraju politički krugovi s pozicija velikohrvatskog nacionalnog projekta, kako bi dokazali da je Bosna bila katolička zemlja i da oni imaju pravo na nju.

– Zadnja bosanska kraljica se zvala Mara, a ne Katarina. I to oni koji su plasirali ovu priču vrlo dobro znaju. Znači, to ne stoji. Jednostavno, i dan-danas se ta priča povlači. Ja sam u jednom svom radu već napisao da iza svega stoje teritorijalne pretenzije na našu zemlju – poručio je Hero.

Kao potvrdu svojim stavovima poslužio se činjenicom da Bosanski stanak, tadašnji državni sabor, Katarinu Kosaču nikada nije birao, niti imenovao za kraljicu, pa je se tako i ne može oslovljavati.

(Preporod.info)