HNK: U porastu broj djece s jezičko-govornim poteškoćama
Povodom Evropskog dana logopedije, J.U. Dom zdravlja Stari grad Mostar u četvrtak 6.3.2025. u 19:00 sati u Centru za kulturu Mostar upriličeno je edukativno predavanje za stanovništvo grada Mostara.
O temi “Kako prepoznati teškoće u jeziku i govoru kod djece’’ govorila je Amila Malanović, logoped Odjeljenja za psihofizičke i govorne poteškoće Doma zdravlja Stari grad.
„Evidentan je porast djece sa izraženim jezičko-govornim poteškoćama. U Odjeljenju za psihofizičke i govorne poteškoće djece i adolescenata Doma zdravlja Stari grad, koje je s radom počelo prije dvije godine, već u prvoj sedmici su bili popunjeni svi termini. Prema podacima Zavoda trenutno je kod 40 posto djece predškolskog uzrasta evidentan neki od ovih problema, a usluge logopeda su potrebne i sve većem broju djece školskog uzrasta“, istakla je Malanović.
Govoreći o najčešćim uzrocima Malanović je istakla da roditelji zbog užurbanog načina života sve manje razgovaraju sa svojom djecom, a i djeca sve manje razgovaraju sa svojim vršnjacima. Vrijeme uglavnom provode pred ekranima.
„Djetetu je za uredan komunikacijski jezički i govorni razvoj potrebna poticajna okolina. Nedostatak komunikacije je među ključnim uzrocima trenutnog stanja.
Naravno, ne smijemo zanemariti ni ostale uzroke kao što su genetski faktori, neurološka oštećenja, oštećenja sluha, odstupanja u građi govornih organa itd“, istakla je.
Rano prepoznavanje poteškoća u komunikaciji, jeziku i govoru i pravovremeno reagovanje ključni su za postizanje što boljih rezultata u terapiji.
Kako bi roditelji mogli to učiniti potrebno je da budu educirani o obilježjima urednog komunikacijskog, jezičkog i govornog kalendara. Jezičko-govorni razvoj djeteta teče po tačno utvrđenom razvojnom redoslijedu i od najranijeg razdoblja života moguće ga je predvidjeti.
Predavačica je istakla da je djecu potrebno što više izlagati jeziku i govoru, govoriti tokom svakodnevnih životnih aktivnosti kao što su hranjenje, oblačenje i slično. Imenovati, opisivati, prepričavati, zajedno se igrati, pjevati im, čitati.
„Dakle, roditelji i druge osobe iz djetetove okoline trebaju često komunicirati s djetetom i govor usmjeren djetetu prilagoditi njegovim trenutnim sposobnostima. Kako bismo dobili djetetovu pažnju trebamo biti veseli i zaigrani. Trebamo slijediti djetetove interese i uključivati ga u svakodnevne aktivnosti. Upravo uz ove rutine i igre dijete će najbolje razvijati svoja jezičko-govorna znanja ali i razvijati socioemocionalne vještine potrebne za svakodnevni život“, naglasila je Malanović.
Evropski dan logopedije obilježava se 6. marta s ciljem podizanja svjesnosti o poremećajima komunikacije, jezika, govora i gutanja, slušanja, čitanja, pisanja, računanja i ostalih komunikacijskih, jezičkih i govornih poremećaja, te ulogama logopeda.
(Mostarski.ba)
