Hrvatska vraća obavezni vojni rok

Zakonodavni okvir potreban za uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj trebao bi biti predstavljen u junu, a usvojen u Saboru u oktobru ove godine, što znači da će obuka prvih vojnih obveznika u kaarnama u Kninu, Slunju i Požegi započeti krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine.

Sve za početak obuke u kasarnama Knin, Slunj i Požega već je sada spremno, no potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir kojim se uvodi obavezno temeljno vojno osposobljavanje.

Više-manje sve je usaglašeno, no još se “bruse” detalji oko civilne službe služenja vojnog roka za one koji se pozovu na priziv savjesti, doznaje Hina neslužbeno iz Vlade RH.

U Banskim dvorima je ranije ove sedmice održan sastanak premijera Andreja Plenkovića s ministrima odbrane, unutrašnjih i vanjskih poslova, te s predstavnicima Oružanih snaga, s kojeg su predsjedniku RH i vrhovnom komandantu Zoranu Milanoviću upućena dva dokumenta – nacrti Strategije odbrane, te Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za odbranu.

Uz to je, doznaje se, na sastanku dogovoren i hodogram aktivnosti izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.

Plan je da se izmjene Zakona o odbrani, kojima se ponovo uvodi obavezni vojni rok, upute u javno savjetovanje u junu, da se u Hrvatskom saboru u prvom čitanju rasprave do ljetne pauze, do 15. jula, potom u drugom čitanju u septembru, te da se Zakon izglasa u oktobru.

Prvi vojni obveznici će u kasarnama krenuti s obukom krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, rečeno je Hini.

Obavezno temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, za što će vonji obveznici dobivati mjesečno 1100 eura neto uz smještaj i prehranu. Obuka će im se priznati kao radni staž, te će se uzimati i kao prednost pri zapošljavaju u državnim i javnim službama, što bi trebao biti motivirajući aspekt služenja vojnog roka.

Zaposleni za vrijeme služenja vojne obuke neće smjeti dobiti otkaz na svom radnom mjestu, a studenti će moći dobiti odgodu za vrijeme studiranja, najkasnije do 29. godine života.

Oni koji odbiju služiti vojnu obuku imat će, prema onome kako je za sada zamišljeno, dvije opcije. Moći će proći tromjesečnu obuku kroz sistem Civilne zaštite za djelovanje u kriznim situacijama, poput požara, poplava, potresa ili četiri mjeseca raditi za lokalnu samoupravu (općinu, grad ili županiju) na komunalnim poslovima osam sati dnevno.

Godišnje će država slati pet poziva za temeljnu vojnu obuku za po 800 ročnika, što bi bilo 4000 vojnih obveznika na godišnjem nivou.

(Fena)