Igre kao učinkovita terapija u medicini

Nakon desetljeća rada, naučnici s Neuroscape centra na sveučilištu UC San Francisco razvili su terapiju video igrama koje poboljšavaju ključne aspekte kognicije kod starijih odraslih osoba.

Igre, za koje sukreator Adam Gazzaley kaže da se mogu prilagoditi kliničkoj primjeni kao novi oblik “iskustvene medicine”, pokazale su dobrobiti u nizu važnih kognitivnih procesa, uključujući kratkoročno pamćenje i pažnju.

Svaka igra koristi adaptivne algoritme zatvorene petlje koje je Gazzaleyjev laboratorij uveo u naširoko citiranoj studiji Neuroracer iz 2013. objavljenoj u časopisu Nature, koja je prvi puta pokazala da je moguće obnoviti oslabljene mentalne sposobnosti kod starijih ljudi sa samo četiri sedmice treninga na posebno dizajniranoj video igri.

Ovi algoritmi postižu bolje rezultate od komercijalnih igara automatskim povećanjem ili smanjenjem težine, ovisno o tome koliko dobro neko igra igru. To sprječava manje vješte igrače da budu preopterećeni, dok još uvijek izaziva one s većom sposobnošću. Igre koje koriste ove algoritme rekreiraju uobičajene aktivnosti, kao što su vožnja, vježbanje i sviranje bubnjeva, te koriste vještine koje svaka može proizvesti za ponovno uvježbavanje kognitivnih procesa koji s godinama postaju manjkavi, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Najnovija igra koju su razvili je ritmička muzička igra, razvijena u suradnji s bubnjarom Mickeyjem Hartom, koja ne samo da je sudionike od 60 do 79 godina naučila kako bubnjati, već je i poboljšala njihovu sposobnost pamćenja lica

Osmosedmični program koristio je vizualne znakove za obuku ljudi kako svirati ritam na elektroničkom tabletu. Algoritam je uskladio stepen težine, uključujući tempo, složenost i nivo preciznosti sa sposobnošću svakog igrača. S vremenom su vizualni znakovi uklonjeni, prisiljavajući igrače da upamte ritmički obrazac.

Kad su sudionici na kraju testirani kako bi se vidjelo koliko dobro mogu prepoznati nepoznata lica, podaci elektroencefalografije (EEG) pokazali su povećanu aktivnost u dijelu mozga na desnoj strani (gornji parijetalni režanj). Istraživači su rekli da podaci pokazuju da je obuka poboljšala način na koji ljudi nešto pamte i onda to ponovno izvlače kad im zatreba.

“To pamćenje koje se uopće poboljšalo bilo je nevjerovatno”, rekao je dr. Theodore Zanto, vanredni profesor neurologije na Institutu za neuronauke UCSF Weill i direktor Odjela za neuronauku u Neuroscapeu.

Druga igra, Body Brain Trainer, poboljšala je krvni pritisak, ravnotežu i pažnju u skupini zdravih starijih osoba s osam tjedana treninga.

Igra je također poboljšala ključni potpis pažnje koji opada kako ljudi stare, a povezan je sa sposobnošću obavljanja više zadataka. Uz uobičajeni adaptivni algoritam usmjeren na kognitivne sposobnosti, osmotjedna obuka uključivala je mehanizam povratne informacije kako bi se osiguralo da sudionici vježbaju na pravoj razini.

Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

(Agencije)