Internet-nasilje među djecom: Šta je pokazalo istraživanje organizacije iz Mostara?

Više od trećine mladih ljudi s područja Mostara, među 125 ispitanih starosne dobi između 12 i 18 godina, iskusilo je da im je neko od njihovih vršnjaka slao podrugljive poruke s ciljem uznemiravanja ili izazivanja straha.

Tako je 63,20 posto ispitanih navelo da nikad nije imalo takva iskustva. Međutim njih 22,40 posto je naznačilo da su jednom ili dva puta primili poruke navedenog sadržaja. 9,60 posto ispitane djece je kazalo da je između 3 i 5 puta primilo poruke neprimjerenog sadržaja, njih 1,6 posto je navelo da je takvu komunikaciju primilo između 6 i 10 puta, a preko 10 puta poruke s ciljem uznemiravanja ili izazivanja straha primilo je 3,2 posto ispitanih.

Ovo je samo dio obimnog istraživanja, kojeg je na području Mostara, među maturantima nekih od osnovnih i srednjih škola, provela nevladina organizacija Agencija za održivi razvoj „Altus” iz Mostara.

Rastuća problematika internet nasilja

„Altus“ je pokrenuo projekat pod nazivom “Empowering youth to counteract cyberbullying through innovative teaching and advocating legislation reform in Herzegovina-Neretva Canton, BIH”, odnosno „Osnaživanje mladih za suzbijanje cyber nasilja kroz inovativnu nastavu i zagovaranje reforme zakonodavstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), BiH“. Cilj projekta je suočavanje sa – kako su naveli iz „Altusa“ – rastućom problematikom internet nasilja među djecom na području HNK. Projekat finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini.

Radi se o ključnoj inicijativi za stvaranje sigurnijeg online okruženja za mlade generacije.

Šta je cyberbullying?

Radi se o fenomenu koji je u svijetu poznatiji po nazivu cyberbullying, odnosno uznemiravanju korištenjem elektronskih sredstava ili, prostije rečeno, online, internet nasilju.

Kako su stručnjaci iz Agencije za održivi razvoj „Altus” objasnili u knjizi objavljenoj kao dio projekta o cyberbullyingu, zlostavljanje se ispoljava u trenutku kada ljudi namjerno koriste riječi ili radnje više puta protiv pojedinca ili grupe kako bi nanijeli fizičku, društvenu, te psihičku štetu.

“U tom trenutku onome ko nanosi i radi bilo koji oblik zlostavljanja i nasilja važno je da vidi da se osoba nasuprot njega osjeća bespomoćno”, naveli su eksperti Altusa, autori knjige “Osnaživanje mladih za suzbijanje cyber nasilja kroz inovativnu nastavu i zagovaranje reforme zakonodavstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, BiH”.

Tako se zlostavljanje može dogoditi bilo gdje – u školi, na poslu, kod kuće, na internetu, putem poziva/tekstualnih poruka ili e-pošte. Zlostavljanje se javlja u različitim oblicima, a svi uzrokuju uznemirenost i bol za osobu koja je zlostavljana. U praksi zlostavljanje poprima različite oblike među kojima su verbalno, fizičko, psihičko i društveno zlostavljanje, kao i cyberbullying.

Cyberbullying je vid zlostavljanja zasnovan na korištenju tehnologije kao što su e-pošta, mobilni telefoni, chat sobe ili mrežne stranice kako bi se povrijedilo nekoga slanjem uvredljivih poruka, slika ili komentara. Kako bi se napravili neka paralelu između ostalih oblika zlostavljanja i cyberbullyinga, može se napisati da većina učenika ima pristup nekom obliku tehnologije u svakom trenutku.

“Cyber nasilnici nerijetko koriste virtualni prostor kao anonimni korisnici, a sve s ciljem izbjegavanja suočavanja sa ličnim emocionalnim problemima, tako prenoseći strah i frustracije na druge kroz govor mržnje”, navode autori istraživanja.

„Šala“ sa ozbiljnim posljedicama

U okviru projekta usmjerenog na istraživanje prisustva pojave cyberbullyinga na našim prostorima, Agencija za održivi razvoj „Altus” iz Mostara provela je među ciljnim grupama – učenicima osnovnih i srednjih škola – radionice o problemu online nasilja.

Kroz održane fokus grupe i radionice, došlo se do važnih saznanja o načinu na koji se mladi između 12 i 18 godina izražavaju koristeći društvene mreže poput Facebook-a, Instagrama i TikTok-a.

“Mnogi učenici ističu kako im je lakše iskazati svoje osjećaje i stavove putem elektronske komunikacije, a koja nekada sadrži i konfliktne ili uvredljive izjave. Navedenu pojavu koja potiče iz njihovog društvenog kruga smatraju ‘šalom’, iako ona može imati ozbiljnije emocionalne posljedice za druge”, navode iz Agencije „Altus“.

Stručnjak sa Nastavničkog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, prof. dr. Esved Kajtaz, koji je kao saradnik radio na ovom istraživanju, ističe kako se među učenicima osnovnih škola javlja ”normalizacija” navedenog oblika ponašanja, pri čemu se djeca ne osjećaju odgovornim ukoliko se ne prijavi incident.

“Razgovor je pokazao kako su srednjoškolci manje skloni cyberbullying-u, te navode kako više primjera ovakve vrste nasilja pamte iz doba osnovnog obrazovanja. Navedeno ukazuje na razlike u zrelosti i razumijevanju uzrok-posljedica ponašanja”, istakao je uz ostalo Kajtaz.

Od cyber do realnog nasilja

Inače, projekat „Osnaživanje mladih za suzbijanje cyber nasilja kroz inovativnu nastavu i zagovaranje reforme zakonodavstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), BiH“ pažnju usmjerava na potrebu zaštite djece na internetu i edukaciju, kao i educiranje školskog osoblja kako bi se bolje suočilo s ovom izazovnom problematikom.

Stručnjaci iz „Altusa“ koji su radili na istraživanju upozoravaju kako je važno problematiku cyberbullyinga shvatiti ozbiljno i nastaviti radini na edukaciji mladih, a sve u cilju prevencije ili smanjivanja pojave nasilja na internetu, koje u konačnici vrlo lako može dovesti o do stvarnog, fizičkog nasilja u realnom svijetu.

Za više informacija, posjetite www.altus.ba.

(Mostarski.ba)